Sindikati koji djeluju u Petrokemiji uputili su otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću napominjući da ima još samo sedam dana za donošenje odluke o kutinskoj industriji. Upozoravaju da je stanje u kompaniji izuzetno teško i da nema više vremena za razmišljanje već da joj je hitno potrebna dokapitalizacija.
HEP i Janaf odobrili novac
– Država kao vlasnik 80 posto dionica Petrokemije mora konačno donijeti odluku. Očekujemo od Vas da u narednih 7 dana donesete potrebne odluke koje će osigurati uspješan završetak započetog procesa. Odluka da ne učinite ništa – također je odluka. U tom slučaju smatrajte našu suglasnost i podršku završenom – stoji u pismu koje potpisuju Sindikat EKN Petrokemije, sindikat DEMOS – HUS Petrokemije i Udruge hrvatskih branitelja Petrokemije.
Dokapitalizacija u kojoj bi se u Petrokemiju trebalo injektirati 400 milijuna kuna odgađa se zbog nemogućnosti dogovora potencijalnih ulagača. Takvom bi injekcijom svježeg kapitala Petrokemija iz državnih ruku prešla u ruke privatnog kapitala, ali bi država zadržala 25 posto udjela u petrokemijskoj industriji. Spekuliralo se da je Ina odustala od privatizacije Petrokemije, ali nikad nije donesena takva formalna odluka pa još nije jasno je li Ina samo korak izvan procesa ili ga je potpuno napustila. Prvo plinarsko društvo formalno je i dalje zainteresirano, a kako nam kažu u Petrokemiji pregovori s austrijskim Borealisom nisu završeni. Jedini koji su definitivno odlučili dati po 50 milijuna kuna Petrokemiji su HEP i Janaf, tvrtke u većinskom državnom vlasništvu putem čijih bi udjela država i dalje sudjelovala u poslovanju Petrokemije. U kutinskoj kompaniji pojašnjavaju da ne mogu nastaviti bez svježeg novca, ali priznaju i da se ne mogu više ni zaduživati. Od države se traži da pripremi tvrtku za nove vlasnike koji ne žele investirati u plaćanje starih dugova. Kompanija ima oko 800 milijuna kuna dugova, od kojih se oko 170 milijuna kuna odnosi na plaćanje plina Ini i PPD-u. Austrijski Borealis, strateški partner koji nudi 140 milijuna kuna, što je trećina potrebnog iznosa, jedini je otvoreno tražio dio otpisa dugova prije nego uđe u tvrtku. Vlada pak tvrdi da nije moguće otpisati dugove već da tvrtka u stanju u kojem je mora u privatizaciju. U kompaniji tvrde da takav stav može dovesti jedino do gašenja Petrokemije i da se mora naći model otpisa dijela dugovanja. Borealis bi pristao i na djelomično refinanciranje kredita na dulji rok i otpise manjeg dijela ukupnih dugova. Gašenje tvornice bio bi paradoks obzirom na to da za nju postoje zainteresirani kupci, ali država mora shvatiti da se i stan prije prodaje mora “okrečiti”, a i da je logično od ulagača koji žele razvijati poslovanje da ne žele trošiti svoj novac na plaćanje zaostataka iz prošlosti.
Opterećenost financijama
Petrokemija bi uspješnom dokapitalizacijom pojačala svoj temeljni kapital za najmanje 350, a najviše 450 milijuna kuna sa sadašnjih manje od 43 milijuna kuna. Kompanija bilježi gubitke, ali oni su posljedica prezaduženosti i opterećenosti financijskim rashodima. Rezultati godišnjeg poslovanja se čekaju, ali jasno je da će biti loši i iz podataka za devet mjeseci kada se unatoč stabilnim prihodima oko 1,5 milijardu kuna gubitak popeo na 119 milijuna kuna. Proizvodnja mineralnih gnojiva se pojačala za gotovo 15 posto, a prodaja za 12 posto, ali je cijena proizvoda pala pa se rast nije odrazio na prihode. Posljednji kvartal Petrokemija se morala boriti i s prekidom opskrbe plinom. Ina je na nekoliko dana prekinula dostavu plina, ali je PPD u tom periodu pojačao isporuku.
