Ne smiješ biti zločest, posebno ne smiješ biti kasno noću vani. Mogli bi po tebe doći labatorci sa Kaštela i od tebe napraviti sapun. Da znaš, tako završavaju zločesta djeca, koja ne slušaju i ne dolaze doma do kasno navečer!, Nije jednom zabrinuta majka rekla to nekom karlovačkom deranu koji je često znao zaboravljati dogovor da se kući dolazi prije mraka. Takve prijetnje nisu bile bezazlene, tih se labatoraca zbilja trebalo čuvati, jer u karlovačkom naselju Kaštel uz Kupu početkom 20. stoljeća u dvoru su stvarno bili ljudi u bijelim kutama koji mogu napraviti sapun ili bilo kakav lijek. Da su labatorci stvarni, svaki se maleni plašljivac mogao uvjeriti da je svratio do tvornice Kaštel, prethodnice današnje Plive.
– Nas su kao malene stalno plašili labatorcima. Nas koji smo živjeli, kako smo znali govoriti, uz dvor, jer Kaštel je zapravo bio dvorac prije nego što je pretvoren u tvornicu. Te smo labatorce gotovo svakoga dana mogli i vidjeti jer su obilazili velika polja zasađenog bilja uz tvornicu. Uglavnom je to bila kamilica koja i danas, nakon tolikih godina, u proljeće nikne na velikim površinama po njivama – priča nam baka Kata koja je rođena pored Kaštela.
Malo tko zna da je tvornica punog naziva Kaštel, tvornica kemijsko – farmaceutskih proizvoda d.d., osnovana u Karlovcu 1921. godina u starom dvorcu uz rijeku Kupu, zapravo preteča današnjeg farmaceutskog diva Plive.
Tvornicu kemijsko-farmaceutskih proizvoda u Karlovcu su 1921. godine osnovali zagrebačka tvrtka Isis i Chinoin iz Budimpešte. U početku je tvornica proizvodila ekstrakte iz domaćeg bilja, potom i pripravke u vidu tableta, sirupa i injekcija. Osim proizvoda, tvrtka se bavila i marketingom, plasmanom svojih proizvoda, pa su u to vrijeme imali i katalog Specijalnih medicinskih preparata s čak 34 proizvoda. Prvotni naziv Kaštel tvrtka je dobila po dvorcu u kojem je započela svoj rad, a koji je 1820-ih kupio i uredio feldmaršal Laval Nugent. Dvorac se i danas nalazi u gradskoj četvrti Drežnik-Hrnetić, a tvrtka je zadržala svoje ime i nakon selidbe proizvodnje u Zagreb 1927. godine. Tek je 1941. godine preimenovana u Plivu.
Podacima o svojim počecima u Karlovcu hvali se i Pliva na službenim stranicama. Prvi predsjednik odbora Dioničarskog društva Kaštel bio je prof. dr. Gustav Janeček, koji je u suradnji s dr. Eugenom Ladanyjem pokrenuo proizvodnju farmaceutskih preparata i galenskih pripravaka, u čemu su bili prvi na ovom području a utrli su i put suvremenoj proizvodnji lijekova na ovim prostorima. Tim entuzijasta vođen vrijednostima i strašću prema znanosti ubrzo je nakon osnutka tvrtke Kaštel počeo s istraživanjem i razvojem novih lijekova. Godine 1928. proizvodnja seli na današnju lokaciju u Zagrebu, gdje se zapošljava 60-ak djelatnika i 25 činovnika, među kojima je i 10 akademski obrazovanih. Organizirani istraživački rad počeo je 1936., u suradnji s profesorom Vladimirom Prelogom sa Zagrebačkog sveučilišta, kasnijim dobitnikom Nobelove nagrade za kemiju.
Kaštel je u to vrijeme bio najpoznatiji po sulfanilamidu kojeg je na tržište plasirao 1936. godine. Riječ je o aktivnoj ljekovitoj supstanciji bakteriostatskog djelovanja, pod imenom Streptazol, koji je i patentno zaštitio. Kaštel postaje jedan od prvih proizvođača sulfonamida u svijetu. Tijekom 1939. osnovana je državna ustanova Plibah (Proizvodnja lijekova Banovine Hrvatske), a taj je naziv 23. lipnja 1941. izmijenjen u Državni zavod za proizvodnju lijekova Pliva (proizvodnja lijekova i vakcina).
Pliva 1953. počinje proizvodnju vitamina C prema vlastitoj patentnoj tehnologiji, uskoro i oksitetraciklina i vitamina B6. Ponovno, nakon Kaštelovog u svijetu jedinstvenog proizvoda, Pliva dolazi u svjetski farmaceutski vrh nakon otkrića prvog predstavnika azalidnih antibiotika, lijeka poznatog pod nazivom Sumamed. Time se Pliva svrstala među malobrojne farmaceutske kompanije koje imaju vlastiti, originalni lijek, a u Hrvatska među samo devet zemalja koje imaju vlastiti antibiotik.
Pogledajte video o misterioznim ljudima - tko su zelena djeca, svjedokinja Kennedyjeva ubojstva...
Plivi u Hrvatskom vlasništvu se plaćalo za lijekove 1 milijarda kuna godišnje. Plivi u stranom vlasništvu se sada skupa sa uvezenim lijekovima plaća 10 milijardi kuna godišnje...Bravo HDZ i SDP. Bravo