Kronično pomanjkanje, upitna podjela sirovine kao i značajan uvoz namještaja neće posve nestati. No s novim modelom raspodjele drvne sirovine, dogovorenim između Hrvatskih šuma i Udruženja drvno-prerađivačke industrije pri HGK, konačno su u fokusu proizvođači namještaja s visokim stupnjem dovršenosti proizvoda i mali proizvođači bitni za zaposlenost u ruralnim područjima koji će od ove godine imati povlaštenu cijenu drvne sirovine.
– Novi model je jasan, jednostavan, objektivan i brana je korupciji. Podupire ruralni razvoj, male pilane, te stvara nikad bolje uvjete za namještajce koji će dobiti potrebne količine trupaca, koje mogu rasti 20% godišnje, a cijena će biti niža 25% – kaže Renato Radić, vlasnik i predsjednik uprave bjelovarske Prima grupe, ističući kako namještajska industrija nikada nije imala povoljniji položaj.
Udruženje drvoprerađivača predstavlja oko 2600 tvrtki, u kojima je direktno zaposleno oko 23.000 radnika, ukupan prihod je oko 10 milijardi kuna, a izvoz oko 1,1 milijardi eura, što je 10% ukupnog hrvatskog izvoza.
U odnosu na uvoz proizvoda od drva i namještaja, u suficitu smo s inozemstvom za oko 550 milijuna eura. No kako proizvodimo premalo proizvoda više klase s vlastitim dizajnom i previše je tzv. loan poslova za druge, pri čemu se rade velike serije uz male marže, izvoz namještaja je bitno manji, svega 40%, dok ostali proizvodi čine udjel veći od 60%, objašnjava Radić.
U prvih 10 mjeseci lanjske godine izvezli smo, primjerice, namještaja za 291,8 milijuna, a drva i manje obrađenih drvnih proizvoda za 639,3 milijuna eura. Pritom je samo izvoz trupaca nadmašio izvoz namještaja. Iako se o tome godinama šuška, u sektoru poriču da izvozimo i najvrjednije hrastove trupce, što je na kraju krajeva i zabranjeno ugovorima s Hrvatskim šumama.
No ni izvezenih 895 tisuća tona trupaca drugih vrsta drva obrađenih piljenjem ili glodanjem po dužini u vrijednosti 308,7 milijuna eura te 257 tisuća tona neobrađenog drva u vrijednosti 27 milijuna eura, dok dio industrije vapi za sirovinom, Hrvatskoj ne služi na čast. Stoga se finalisti opravdano nadaju kako ovoga puta vjetrovi u sektoru konačno pušu u njihovu korist.
– Prima se u razvoju nikada nije oslanjala na državne potpore, niti je on ovisio o tome. No, sigurno će i nama novi model raspodjele sirovine olakšati i ubrzati razvoj – ističe Radić.
Prosječna cijena kubika hrasta lani je bila oko 900 kuna, dok u novu treba uračunati postupno poskupljenje hrasta lužnjaka i kitnjaka za 18,8, odnosno 9,4% u iduće dvije godine, a potom umanjenje od 25%.
– Povlaštene cijene hrasta trebaju biti pomoć ili kompenzacijska mjera za najveći stupanj finalizacije u drvnoj industriji, koja uz kubike trupaca veže najviše zaposlenih i daje velik doprinos lokalnom i regionalnom razvoju – kazao je Daniel Smiljanić, predsjednik Udruženja drvoprerađivača HGK i vlasnik PAN parketa.
Stoga se očekuje da će Hrvatske šume uskoro krenuti u realizaciju okvirnih ugovora za kupoprodaju trupaca do 2027., koji će se konkretizirati kroz godišnje ugovore. Raspodjela trupaca, rabatna politika i cijene bit će transparentni. Svaki će proizvođač i sam moći izračunati kolike će količine dobiti, a da ih je “zaslužio” prvi puta će pravdati izlaznim fakturama gotovih proizvoda.
a kupcima 25% skuplje