Proračunski manjak u EU i eurozoni iskazan udjelom u BDP-u blago je smanjen u drugom tromjesečju zahvaljujući većim prihodima, smanjenoj potrošnji i oporavku gospodarstva od koronakrize, pokazalo je u petak izvješće Eurostata.
Na razini EU-a sezonski prilagođeni proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u iznosio je u razdoblju od travnja do lipnja 1,8 posto, kliznuvši s 2,3 posto u prva tri ovogodišnja mjeseca.
U eurozoni spustio se s 2,5 na 2,1 posto. U proljeće prošle godine iznosio je 5,7 posto u EU i 6,4 posto u eurozoni.
Proračunski prihodi porasli su u razdoblju od travnja do lipnja snažnije nego proračunska potrošnja, a gospodarska aktivnost ubrzala je u usporedbi s početkom godine.
Još izrazitije poboljšanje pokazuje usporedba s drugim prošlogodišnjim tromjesečjem kada je proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u na razini EU-a iznosio 5,7 posto, a u eurozoni 6,4 posto.
Veći prihodi, manja potrošnja
Mjere ublažavanja posljedica pandemije ponovo su u razdoblju od travnja do lipnja utjecale i na prihod i na potrošnju, ali manje nego u prethodnim tromjesečjima, napominju statističari.
Na razini EU-a sezonski prilagođeni proračunski prihodi iskazani udjelom u BDP-u iznosili su 46,5 posto. Na početku godine njihov je udio u BDP-u iznosio 46,4 posto.
Proračunski rashodi smanjeni su pak sa 48,6 na 48,4 posto BDP-a. U eurozoni proračunski prihodi iskazani udjelom u BDP-u iznosili su u drugom tromjesečju 47,2 posto i bili su viši za 0,2 postotna boda nego na početku godine. Rashodi su pak smanjeni sa 49,5 na 49,3 posto.
Sezonski prilagođeni prihodi porasli su u EU za 44 milijarde eura u odnosu na prvo tromjesečje dok je potrošnja smanjena za 29 milijardi eura.
U eurozoni prihodi su porasli za 35 milijardi eura a rashodi su smanjeni za 24 milijarde eura, navodi Eurostat.
Sedam u plusu
Prema sezonski prilagođenim podacima kojima je Eurostat raspolagao, sedam zemalja EU-a bilježilo je u drugom tromjesečju proračunski višak, a najveći je bio u Portugalu gdje je iznosio 3,0 posto. Slijede Švedska i Nizozemska sa sezonski prilagođenim viškom u proračunu od 2,4 posto, a blizu je i Litva s 1,9 posto.
Najskromniji je višak bilježio Luksemburg, od samo 0,6 posto. Najveći sezonski prilagođeni manjak bilježila je pak i u drugom tromnjesečju Malta, od 6,6 posto. Slijede Belgija gdje je iznosio 4,0 posto, te Mađarska i Slovačka s 3,4 posto.
Eurostat nije raspolagao sezonski prilagođenim podacima za Hrvatsku, Grčku, Italiju i Cipar.
Prema sezonski neprilagođenim podacima Hrvatska je u drugom tromjesečju bilježila proračunski višak iskazan udjelom u BDP-u od 1,7 posto. Eurostat je ujedno revidirao podatak o manjku u prvom tromjesečju, s 1,2 na 0,2 posto.
EU je prema sezonski neprilagođenim podacima u drugom tromjesečju bilježio proračunski manjak od 1,5 posto, a eurozona od 1,9 posto.
