Matej Bule iz HNB-a:

'Prognoze MMF-a nisu dobre i pokazuju pesimističan scenarij'

hrt
Foto: HRT Screenshot
1/4
17.10.2022.
u 08:33

Dodatan je problem što je usporavanje ekonomije istodobno popraćeno snažnim inflacijskim pritiscima - istaknuo je Matej Bule iz HNB-a

Prognoze MMF-a nisu dobre i pokazuju pesimističan scenarij. Očekuje se da bi globalna ekonomija mogla usporiti na 6,1 posto u 2021., na 3,1 posto u 2022., a u 2023. godini 2,7 posto. Problem je što je to usporavanje široko rasprostranjeno. Trećina svjetske ekonomije mogla bi zabilježiti „tehničku recesiju”, odnosno, dva uzastopna kvartala kontrakcije ekonomske aktivnosti, rekao je u emisiji U mreži Prvog, Matej Bule iz HNB-a.

- Dodatan je problem što je usporavanje ekonomije istodobno popraćeno snažnim inflacijskim pritiscima - istaknuo je.

Dodaje kako se Hrvatska s tim trenutno bolje nosi nego nekakve usporedive zemlje. - Imali smo dvoznamenkast rast u 2021. godini, u 2022. očekuje se rast od 5-6 posto, no za 2023. godinu sve relevantne institucije očekuju snažno usporavanje gospodarstva - rekao je i dodao kako se u idućoj godini očekuje rast od 1 posto.

Govori da kako će se kretati inflacija ovisi o čitavom nizu čimbenika. Prije svega o kretanju cijena sirovina na svjetskom tržištu. Osnovna pretpostavka normalizacije inflacijskih pritisaka u sljedećoj godini je da je cjenovni vrhunac cijena sirovina iz 2020.. Kako kaže, za sada cijene idu u tom smjeru.

- Važno je vidjeti što će se događati s monetarnom politikom i s globalnim lancima opskrbe, što će se događati s nacionalnim antiinflacijskim mjerama vlada - rekao je i dodao kako smatra da bi u 2023. godini trebalo doći do pada inflacije.

Matija Kroflin iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja istaknuo je kako građani smatraju da su cijene proizvoda više porasle od same inflacije. - Cijene egzistencijalnih proizvoda rastu na godišnjoj razini 30-40 posto. Ljudi veći dio svojih primanja izdvajaju za upravo ove proizvode i inflacija najviše pogađa one s najmanjim primanjima - rekao je.

Na pitanje koliko su mjere Vlade pomogle građanima, Kroflin je rekao kako mjere prvenstveno djeluju na smanjenje cijena energenata, a onda se pokušava obuzdati rast cijena određenih proizvoda.

- Vlada je pokušala napraviti najbolje što je mogla, ali smatram da je trebala napraviti još jedan iskorak po pitanju plaća. Ona je povećala neoporezive primitke tako da poslodavci mogu isplatiti svojim zaposlenicima veća primanja - istaknuo je. 

Video: Kada smijete uključiti svjetla za maglu, a kada zbog toga možete dobiti kaznu?

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije