Obnova i dogradnja Zračne luke Dubrovnik bit će jedan od prvih projekata u cijelom EU koji se sufinancira kroz tzv. Junckerov plan investicija, objavila je jučer Europska investicijska banka. Hrvatska se tako pokazala kao jedna od najspremnijih za investicijski program koji je osmislio novi šef Europske komisije Jean-Claude Juncker, a koji će operativno voditi EIB.
Projekt Zračne luke Dubrovnik, istodobno, pokazao se kao dosad najuspješniji primjer korištenja europskog novca u Hrvatskoj jer će više od 60 posto investicije koja je ukupno vrijedna 246,5 milijuna eura podmiriti strukturni fondovi EU, a 13 posto iznosa, 32,5 milijuna eura, podmirit će povoljan kredit kroz Junckerov plan.
“Fantastična vijest”
– Ovo je fantastična vijest za investicije u Europi – rekao je potpredsjednik Europske komisije Jyrki Katainen komentirajući odluku Upravnog odbora EIB-a da četiri projekta u Hrvatskoj, Italiji, Irskoj i Španjolskoj predodredi kao prve projekte spremne za sufinanciranje kroz Junckerov plan. Taj plan, inače, još nije zaživio u praksi jer traje zakonska procedura osnivanja Europskog fonda za strateške investicije (EFSI). Upravo je zato, po Katainenu, vijest “fantastična” jer “EIB već ispunjava svoje obećanje da će odabrati projekte i prije nego što EFSI bude potpuno operativan”, što se očekuje na ljeto. Osim dubrovačke zračne luke, kao prvi europski projekti spremni za Junckerov plan investicija odabrani su modernizacija jedne talijanske željezare, gradnja 14 domova zdravlja u Irskoj te ulaganje u razvoj jedne uspješne španjolske kompanije koja proizvodi biološke lijekove iz ljudske plazme.
– Odobreni projekti unaprijedit će inovativnost, zdravstvenu skrb, prometnu povezanost i industriju, što su sve sektori koji su ključni za gospodarski rast Europe. Poticanje investicija u ovim i mnogim drugim projektima od suštinske je važnosti za jačanje konkurentnosti Europe – rekao je predsjednik uprave EIB-a Werner Hoyer.
Otimali se tko će uložiti
Kako neslužbeno doznajemo, u Europskoj investicijskoj banci bili su čak zainteresirani da kroz Junckerov plan sufinanciraju i puni iznos projekta u Dubrovniku, no hrvatske vlasti već su ranije s Europskom komisijom dogovorile da se veći dio tog projekta financira novcem iz fondova EU. Razlika između ta dva izvora financiranja je u tome što fondovi EU daju nepovratan novac, dok Junckerov plan daje kredite, iznimno povoljne, ali ipak kredite koje treba vratiti. Tako se dogodila situacija da se Europska komisija i Europska investicijska banka praktički “otimaju” oko toga tko će potrošiti svoj novac na dubrovačku zračnu luku.
>>Zračna luka u Dubrovniku prvi projekt iz tzv. Junckerove inicijative
>>Dubrovnik će iz EU dobiti 105,85 milijuna eura, a iz državnog proračuna 39,15 milijuna
Za to nam Grčić i kumček vi ne trebate, to i sam vidim. I daj se maknite već jednom s parazitiranja države. Niti jednu plaću zaradili niste.