Sudskim procesom koji se na Europskom sudu pravde vodio između belgijske tvrtke New Valmar i talijanskog Global Pharmacies Partner Healtha zbog jezika na kojem su izdavani izlazni računi riješena je i nedoumica koja već dulje vrijeme muči hrvatske tvrtke koje posluju s inozemnim partnerima. Europski je sud, naime, donio presudu da računi ne moraju biti izdani isključivo na jeziku domicilne države te da su jednakovrijedni i računi na jeziku države iz koje dolazi poduzetnik prema kojem postoji potraživanje. Inzistiranje na jeziku domicilne države bilo bi kršenje zakona EU.
Premda nas u Poreznoj upravi uvjeravaju da je hrvatsko porezno zakonodavstvo usklađeno s propisima EU, u praksi je dosad itekako bilo problema. Revizorska tvrtka Kopun svojim je klijentima nedavno uputila tumačenje presude Europskog suda upravo zato što je Porezna uprava postupala prema mišljenju Ministarstva financija iz listopada 2013., koje je još uvijek na njihovim službenim stranicama, a prema kojem postoji obveza poduzetnika da sve izlazne račune ispostave na hrvatskom jeziku.
Prema tom mišljenju, vjerodostojnom knjigovodstvenom ispravom smatraju isključivo isprave sastavljene na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu te računi ne bi smjeli biti izdani čak ni dvojezično. Naznačeno je i da ne postoji mogućnost izdavanja prijepisa na stranom jeziku za račun originalno ispostavljen na hrvatskom.
– Ovakve odredbe zadaju glavobolje poduzetnicima koji su posljednjih godina fokusirali poslovanje na inozemstvo. Uvijek je postojala sumnja kako će porezni nadzor reagirati u situacijama kontrola, no nedavno objavljena presuda Europskog suda pravde razriješila je sve naše nedoumice – ističe je revizorica Dubravka Kopun. Zanimljivo je da se sudski spor vodio jer je talijanska tvrtka račune željela proglasiti ništavnima kako ih ne bi morala platiti, a jezik na kojem su izdani poslužio im je kao izgovor, iako im je upravo na taj način belgijski partner želio izaći ususret i olakšati poslovanje. Hrvatske su se tvrtke, pak, mučile s klasičnim birokratskim zavrzlamama vezanima uz jezik, a Porezna uprava neizravno je ipak priznala da je dosad – griješila.
– Potrebno je napomenuti da porezni propisi RH nigdje izričito ne zabranjuju uporabu, uz hrvatski, i drugog, stranog jezika na računima te će se eventualna dosadašnja drukčija praksa korigirati – precizirali su na naše pitanje, no odgovor o eventualnim dosad plaćenim kaznama po toj osnovi nismo dobili jer o takvim prekršajima, kažu, ne vode zasebnu evidenciju.
Inače, kazne koje predviđa zakon iznose od 10 tisuća do 100 tisuća kuna.
>>100 poteza kojima bi se olakšao život hrvatskim građanima
Eh, jedna besmislena kazna za poduzetnike manje, ostaje ih još 14.999... Ta glupost s računima koji moraju biti na Hrvatskom inače se ne priznaju, a prijepis računa ne vrijedi bila je totalna birokratska glupost. Računi za izvoz su izgledali monstruozno radi toga...