Zbog besplatne pomoći u kući, žene koja joj dva sata tjedno čisti te muškarca koji joj povremeno pokosi travu, Ana Pejović iz Bilja kod Osijeka ostala je bez dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna.
Teško je bolesna i živi od skromnih 1895 kuna mirovine pa 76-godišnja Ana, naime, ima pravo na pomoć u domaćinstvu još od kolovoza 2014., prema rješenju Centra za socijalnu skrb. Tri su joj mjeseca, stoga, i obroke donosili. No, nije slutila da će se spremanje, ručkovi i košnja trave uračunati u njezine vlastite prihode, “pretvorene” u kune, te će joj na temelju toga oduzeti dopunsko osiguranje.
– Stigla mi je odjednom obavijest iz HZZO-a kako moja primanja u prošloj godini premašuju granicu za samce od 1939,39 kuna mjesečno pa mi neće produžiti dopunsko osiguranje na teret proračuna. Ništa mi nije bilo jasno – započinje nesretna Ana, čiji slučaj nije usamljen. Jednako je prošlo još najmanje šest Baranjaca.
Slabo pokretna Ana, koja boluje od dijabetesa i čeka je operacija oka, pokucala je na mnoga vrata dok nije saznala zašto će ubuduće morati iz mirovine, od koje jedva preživljava, izdvajati još 70 kuna na račun HZZO-a.
Misterij je riješen tek u darđanskom Crvenom križu, preko kojeg se i realizira projekt pomoći u domaćinstvu. Uz 22.522 kune mirovine, u Anine godišnje prihode uračunat je, naime, i iznos od 10.074 kune, što je cijena spremanja, košnje i ručkova. Kad se tako zbroji, Anina su primanja čak 2716 kuna na mjesec.
Po zakonu, Crveni je križ spomenutih 10.074 kune bio dužan upisati u JOPPD obrazac, a Porezna je uprava zatim računala ukupne prihode i te informacije proslijedila HZZO-u.
Sat čišćenja, kako je prikazano, stoji 36 kuna.
– Čini se puno, ali tu je i trošak prijevoza do korisnika. Najveći su trošak pak obroci jer su svakodnevni, a cijena im je 15 kuna i još devet za dostavu – objašnjavaju nam u Crvenom križu Darda.
Aninu sudbinu dijeli još pet od ukupno 28 njihovih korisnika.
– I da je jedan, puno je jer je svatko jednako važan. Žao nam je zbog takve situacije, tim više što se, po zakonskim izmjenama, takva pomoć više i ne mora prikazivati u JOPPD obrascu, već samo novčana – dodaju.
U Poreznoj upravi pak kažu kako oni “samo dostavljaju podatke o primicima, a nadležne institucije određuju koji primici ulaze u dohodovne cenzuse za ostvarivanje prava iz njihove nadležnosti”. Porezna je uprava, kako je Ana Pejović kasnije doznala, u potvrdu o neto prihodima u prethodnoj godini uvrstila kao neoporezivi primitak socijalnu potporu, a HZZO i to, po svojim pravilnicima, ubraja u primitke kućanstva.
Ana Pejović na tu se odluku već žalila. – Lijekove plaćam 300 kuna, u općinskoj sam kući pa mi je stanarina 450 kuna i još petstotinjak izdvajam za režije. Ostane mi 500 kuna od mirovine, nemam od čega još plaćati osiguranje – očajna je Ana Pejović.
>> Sedam najčešćih zabluda o zdravstvenom osiguranju
Udri po sirotinji i nemoćnima, tako je najlakše..E birokracijo jadna li si.