Hrvatska se odljepljuje od dna, ali daljnji trendovi ovisit će o oporavku izvoza u EU i kapitalnog priljeva, istaknula je Sanja Madžarević-Šujster, glavna ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku koja procjenjuje da će Hrvatska ove godine ostvariti 0,5 posto rasta.
- Ne treba zazivati brzi oporavak domaće potrošnje, iako bi to odgovaralo domaćem sektoru jer je osobna potrošnja glavni razlog što je prošle godine došlo do pada BDP-a u od 5,8 posto. Potencijalne stope rasta hrvatskog gospodarstva su 3,5 do 4 posto, no kad će do njih doći velikim dijelom ovisi o dotoku kapitala izvana. Privatni kapitalni priljevi počeli su se oporavljati u prva dva mjeseca 2010., ali još su uvijek na trećini ulaganja iz 2007. te će proći dulje razdoblje da se ulagači oporave od udarca iz 2009. - rekla je Madžarević-Šujster.
Premda je i fiskalni deficit i javni dug Hrvatske niži nego u EU 10, važno je da Vlada nastavi s mjerama kojima će se smanjivati njihov udio jer temelji moraju ostati kvalitetni. Dug je popis zemalja koje će ove godine izdavati obveznice pa će i investitori pozorno razmatrati ranjivost pojedinih država. Svjetska banka ističe da je deficit opće države u prošloj godini bio 4 posto, što je 2,5 posto manje nego u EU 10 i 3 posto manje nego u EU 15.
Svjetska banka uočava da se privredni subjekti u svim novim članicama EU, uključujući i Hrvatsku, racionalno ponašaju kad je u pitanju radna snaga. Pad zaposlenosti bio je niži od pada BDP-a, jer tvrtke shvaćaju da je kriza privremena te neće dugo trajati.
- Jednom izgubljenu radnu snagu teško je vratiti - rekla je Madžarević-Šujster. Iako je u veljači rastao broj novih natječaja za posao, glavna ekonomistica Svjetske banke nije još sigurna koliko su ta radna mjesta kvalitetna i dugoročno održiva. Inače, zbivanja na tržištu rada najviše pogađaju nekvalificiranu radnu snagu koja najlakše gubi posao i mlade bez radnog iskustva koji ga ne mogu naći.
- Za servisiranje vanjskog duga ove godine treba izdvojiti 20 posto BDP-a. Velik je to izdatak za svaku državu i stoga treba dobro razmisliti kako će se to ubuduće činiti - rekla je Madžarević-Šujster koja se pribojavala prošlogodišnjih rekordnih otplata vanjskog duga koje su ipak dobro prošle.
- Dug se uspješno može servisirati samo većim rastom te privlačenjem stranih ulaganja i ubrzanjem privatizacije - navela je glavna ekonomistica Svjetske banke koja smatra da je Hrvatska dosta dobro prošla kroz kriznu godinu. Iako se išlo na povećanje poreza, najniže dohodovne skupine bile su zaštićene, a makroekonomski temelji su ostali zdravi.
Svjetska banka očekuje promjene i u mirovinskim pravima, posebno u dijelu koji se odnosi na 2. stup i mirovinsku reformu. Vlada je ušla u razgovore sa socijalnim partnerima i o ujednačavanju radnog vijeka za žene i muškarce. Svjetska banka podsjeća na odluku Ustavnog suda po kojoj se do 2018. mora izjednačiti radni vijek za muškarce i žene, što su učinile mnoge europske države. Žene žive dulje, veći su korisnici mirovinskih fondova i nema opravdanja da im radni vijek bude kraći, navodi Madžarević-Šujster.
Što reć, Jaca stvarno sluša savjete Svjetske banke i čuva radnu snagu. Evo, niti jedan birokrata nije ostao bez posla...