Zemlje u regiji prošle su se godine suočile s velikim porastom javnog duga, ali i s rastućom nezaposlenošću. Vlade pokušavaju obuzdati javnu potrošnju, no puno je veći problem kako vratiti ljude na posao.
- I u 2010. godini tržište rada bit će veliki izazov, najveći u hrvatskoj ekonomiji. Upravo zato nužne su strukturalne promjene i ulaganja u ekonomski razvoj koja bi povećala optimizam, ne samo potrošača, nego i proizvođača - istaknuo je na panel-raspravi o javnom dugu hrvatski sudionik konferencije Euromoney Zdravko Marić, državni tajnik u Ministarstvu financija.
Napomenuo je da je Vlada potpuno svjesna prijetnji domaćoj ekonomiji, no stabilan bankarski sustav otvara mogućnosti određenih mjera na čijoj su pripremi radili prošle godine i upravo sada ih pokreću.
- Uz pomoć središnje banke koja je kreirala manevarski prostor u dobrim vremenima i mjera koje je poduzela Vlada imamo zadovoljavajuću likvidnost javnih financija, ali i bankarskog sustava. Sad treba iznaći model kako bismo tu likvidnost transferirali u realni sektor, a to je zadatak Vlade – rekao je Marić.
Priznaje, pak, da će tek strukturalne reforme koje najavljuje i perspektiva pridruženja Europskoj uniji, stvoriti mogućnosti gospodarskog rasta. Marić je napomenuo da Hrvatska ima šansu privući velike strane investicije koje su dosad bile fokusirane na područje telekomunikacija i financijskog sektora, ponajprije banaka.
- Ono što trebamo jesu greenfield investicije, strana ulaganja. Krucijalni problem nisu izvori, nego njihova primjena koja bi trebala biti usmjerena na stimuliranje novih pothvata i proizvodnje te omogućiti povoljniju klimu za poslovanje – komentirao je državni tajnik.
Vladimir Kvint, predsjednik Međunarodne akademije za tržišta u razvoju i član vijeća Bretton Woodsa, smatra da je jedini način smanjenja nezaposlenosti u regiji povećanje izvoza i domaćih proizvodnih kapaciteta.
Velika je uloga ekonomije znanja, ali vrlo malo zemalja središnje i istočne Europe izdvaja više od jedan posto BDP-a za istraživanja i razvoj. U Izraelu, primjerice, taj postotak iznosi četiri posto – upozorava Kvint koji smatra da je potrebna potpuna promjena pristupa vođenju gospodarstva koje ne smije počivati na principima koji su doveli do krize.
Sudionici rasprave, uglavnom ministri financija u regiji, spomenuli su i veliku ovisnost zemalja središnje i istočne Europe o oporavku u eurozoni. Kad su sudionici upitani smatraju li nezaposlenost ili inflaciju većim problemom u regiji, njih su stotine ruku podigle za nezaposlenost. Svega nekolicina smatra da je veći problem inflacija.
Opet mediji žele uplašiti narod.jučer čitam da MMF se čudi koliko brzo ide oporavak od svijetske krize danas čitam nešto drugo sutra ću nešto treće.Ljudi daj se dogovorite kaj ćete objavljivati jer ispadate smiješni.