Cirkularna ekonomija nije i ne smije biti samo još jedan "zgodan" termin kojim ćemo se nabacivati idućih deset godina jer su njezini učinci i te kako vidljivi, poglavito u radnim mjestima. Prerada plastičnog otpada, stakla i metala, recikliranje papira, kompostiranje, proizvodnja biogoriva, energije... u idućih bi deset godina u Hrvatskoj mogli osigurati najmanje 12 tisuća "zelenih" radnih mjesta, a kroz izgradnju sustava za gospodarenje otpadom i poslove za građevince vrijedne pet milijardi kuna, uvjeren je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović.
Svaki građanin EU godišnje u prosjeku stvara više od 4,5 tone otpada, od čega otprilike polovica završava u cirkularnoj ili kružnoj ekonomiji, podaci su EK.
Bez zakapanja do 2025.
To znači da proizvode i sirovine ponovno upotrebljavamo, popravljamo, prerađujemo i recikliramo, što jamči uštedu energije i sirovina, manju ovisnost o uvoznim sirovinama i otvaranje radnih mjesta u sektoru koji možda i jedini u EU raste dvoznamenkasto i dokazano je najotporniji na gospodarsku krizu. Iako bismo najkasnije do 2030. svi u EU trebali reciklirati čak 70% komunalnog i 80% ambalažnog otpada, dok bi zakapanje reciklažnog otpada na smetlištima poput plastike, stakla, papira, metala i biološki razgradivog otpada, bilo zabranjeno već od 2025., Hrvatska prema podacima Eurostata reciklira samo oko 16% komunalnog otpada, a razvijene zemlje više od 56%.
Kraj loše prakse
Kad bi se potpuno primjenjivali zakoni vezani uz otpad u EU ostvarile bi se godišnje uštede od 550 milijardi, a godišnji promet od gospodarenja otpada povećao bi se za 318 milijardi kuna, uz više od 400 tisuća radnih mjesta do 2020. U Hrvatskoj ima pohvalnih primjera tvrtki koje promišljaju "zeleno" poput Regeneracije Zabok koja reciklira otpadni tekstil i od njega proizvodi izolacijske i druge materijale za građevinsku, automobilsku, industriju namještaja, poljoprivredu... Gradovi i općine masovnije su krenuli u projekte razvrstavanja otpada i reciklažnih dvorišta za razvrstavanje papira, metala, stakla, plastike, tekstila, problematičnog otpada i glomaznog otpada, no prava primjena kružne ekonomije u Hrvatskoj počet će tek s centrima za gospodarenje otpadom i vrijednim sirovinama iz njega, čime će se prekinuti loša praksa zbrinjavanja otpada na više od 300 odlagališta diljem zemlje.
Prvi hrvatski centar za gospodarenje otpadom Marišćina počeo je s probnim radom 30. srpnja, a do kraja godine proradit će i Kaštijun koji će "pokriti" otpad pola milijuna stanovnika Primorsko-goranske i Istarske županije. Oba su centra vrijedna više od pola milijarde kuna. Centri za gospodarenje otpadom Bikarac za Šibensko-kninsku županiju, Biljane Donje za Zadarsku, Babina gora za Karlovačku te Piškornica za potrebe četiri sjeverozapadne županije u visokoj su fazi pripreme (za Bikarac je već raspisan natječaj), stajat će nešto više od 1,3 milijarde kuna, a do 2018. ukupno ih je u planu 13 za 5 milijardi kuna, uglavnom novca EU. Sve one, tvrdi Zmajlović, bit će suvremeni pogoni. Zapošljavat će najmanje 650 osoba, a još oko 950 radnih mjesta bit će otvoreno u tvrtkama i obrtima koji će centre opsluživati. Upravljanje resursima nije, naime, samo inicijativa za čist i zdrav okoliš i veću kvalitetu života, već donosi i profit gospodarstvu. Otpad košta, a mjere poput oporabe ili recikliranja tvrtkama u EU mogu donijeti neto uštede do 4,6 bilijuna kuna ili 8% njihova godišnjeg prometa, smanjujući ukupnu emisiju stakleničkih plinova za dva do četiri posto.
>> Holy: Od stare odjeće i ostataka materijala napravite nove kreacije