REAKCIJE

Rohatinski: Nisam štitio banke, nego zemlju od politikanata

rohatinski
Patrik Macek/VLM
24.08.2010.
u 01:00

Uvođenjem takvog poreza banke bi trošak prebacile na komitente, ponavlja guverner svoje stajalište, odnosno sigurno bi se povećale kamate.

Prije dva tjedna iscurila je vijest kako Vlada planira spastiti proračun uvođenjem poreza na banke, a što je istodobno dignulo na noge ne samo bankare nego i one koji su ocijenili kako bi takav potez imao negativan učinak za cijelu ekonomiju. Prvi je oštar prigovor dao guverner Rohatinski, zatim i najveća oporbena stranka SDP, dok je HNS smatrao kako je uvođenje tog poreza rizično jer nije sigurno kamo bi se novac usmjerio. Najveći zagovornici uvođenja poreza na banke su sindikati.

Guverner HNB-a Željko Rohatinski zadovoljan je odustajanjem od oporezivanja aktive banaka, jer ponavlja da takvo što ne bi bilo dobro za cijelo gospodarstvo.

- Preporukom da se odustane od ideje oporezivanja banaka nisam štitio banke, nego želim štititi zemlju od političara i politikanata koji nemaju snage uzdignuti se iznad uskih interesa i raditi za opće dobro građana – kaže guverner.

Uvođenjem takvog poreza banke bi trošak prebacile na komitente, ponavlja guverner svoje stajalište, odnosno sigurno bi se povećale kamate. Negira i tumačenja pojedinaca da stopa poreza od 0,3 posto ne bi imala velik učinak na poslovanje banaka. No bi, kaže, jer bi im uzela četvrtinu dobiti, uzme li se u obzir da im je stopa prinosa na aktivu 1,1 posto.

Rohatinski: Nije točno da su banke najprofitabilnije djetlatnosti
- Zato nastojim štiti postolat pravednog oporezivanja ovisno o snazi koju  porezni obveznik ima. A isticanje banaka kao najprofitabilnije djelatnosti nije točno, jer ima i onih koji su puno profitabilniji, a čije oporezivanje ne bi imalo loših posljedica na gospodarstvo. Također uvođenje poreza je i nelogično, jer se ne vodi računa o rezultatima poslovanja banaka, s obzirom na to da ima i onih koje posluju s gubitkom. Oporezivanjem, njihov bi se gubitak povećao. A uostalom svojim sredstvima banke financiraju državu – kaže guverner.


Jurčić: Povećanjem trošarina zamagljuje se situacija, deficit će biti veći od planiranog

Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić smatra da se od uvođenja poreza nije smjelo odustati jer bi se na taj način pokazala solidarnost.
-  Ovako izgleda da Hrvatska postoji zbog kapitala, a ne građana. Porezno opterećenje trebalo bi biti ravnopravno raspoređeno – kaže Jurčić

Smatra kako je ideja o povećanju trošarina samo prijedlog kojim se zamagljuje situacija te da će u konačnici i dalje imati deficit veći od planiranog. Smatra da će  nedostajati do kraja godine u proračunu  oko pet do šest milijardi kuna i to prije svega zbog nedostatka proizvodnje i izvoza. Jer ne treba samo voditi računa gdje uštedjeti nego i kako povećati proizvodnju.

SDP-ov strateg Branko Grčić ne želi komentirati prijedlog proračuna dok ne bude predstavljena i službena verzija. No kako se doznaje u SDP-u smatraju kako Vlada u stvari predlaže ono što je njihova stranka nedavno sama predložila – a to je upravo povećanje trošarina.

Kovačević: Vlada može pohvaliti svoju dosljednost u produbljivanju krize
Dragan Kovačević, gospodarski savjetnik HNS-a kaže kako se Vlada može pohvaliti svojoj dosljednosti u produbljivanju krize i dovođenja zemlje u dužničko ropstvo.
- Ovim nedonošenjem aktivnog rebalansa završila je tema o gospodarskom oporavku iz gospodarskog programa i Vlada u stvari kupuje još par mjeseci vlasti – kaže Kovačević.

Komentara 128

VU
vuksamotnjak
08:35 24.08.2010.

Banda ADZenjarskoDOMOLJUBNA..osim pljacke i zaduzivanja nista drugo i ne zna!! Da je to ISTINA...potvrđije njihova 16 godisnja vladavina. Pametnom dosta. Iako sam svjestan da ce tzv domoljubi uvijek pokusavati pravdati neobranjivo.

PA
patuljčica..
08:45 24.08.2010.

Crvendać2 To je samo dokaz koliko smo roblje. Eno neki dan bio članak, oni ljudi što su izumili elektromobil ne mogu dobiti kredit za pokretanje proizvodnje. Banke im kažu - nismo zainteresirani.

OB
-obrisani-
12:25 24.08.2010.

1. kamate su cijena kapitala i ovise o ponudi i potražnji za kapitalom. 2. zašto su kod nas velike ? zbog velike potražnje. 3. tko stalno potiće potražnju? država. ona je nezasitna jer mora kupovati socijalni mir pa to radi pa to radi inekcijama strane akumulacije iz ćega je oćito da se radi samo i jedino o namjeri da se što duže ostane na vlasti zbog osobnih interesa a ne za opće dobro jer ovo mora pući kad tad ali vlada deviza: poslije mene potop ! zato imamo uništenu industriju, uvoz svega jestivog i sl.......... sve to dovodi do osiromašenja građanstva koje onda da bi udovoljavalo financijskim obavezama ali i zadržalo što više od standarda na koje je naućeno traži kredite pa i ono potiće potražnju ali ona odlazi u potrošne robe a dugovi ostaju. 4. bankari znaju da je država u stisci i da mora pristati na kamate koliko oni traže pa traže li traže a vladi ( \"politićarima \") se fućka za sve, glavno da su oni u foteljama a ne remetincu i tako se država javlja u ulozi glavnog bankarskog uzdanika u stvaranju povoljnih uvjjeta za divljanje kamata . 5. porezom na profite banaka vlada je na posredan naćin opet htjela zavući ruku u džep građanima ali ovaj se put ne bi ona izložila bjesu građana već banke koje bi to odradile za nju. Naime, vlada bi kroz porez dobila lovu od banaka a banke bi si refundirale gubitak podizanjem kamata gospodarstvu i građanima pa bi banke postale još omraženije a ne vlada. istovremena posljedica bi bila još nekonkurentnije gospodarstvo , još siromašniji građani i još skuplji budući krediti državi pa je nerazumljivo inzistiranje sindikalista na oporezivanju banaka. kamate se mogu smanjiti samo pojaćanom gospodarskom aktivnošću koja će stvarati vlastitu akumulaciju i smanjiti potrebu za kreditima što bi potaknulo ponudu a onda se iz takvog gospodarstva, kroz suvislu fiskalnu politiku, može servisirti proraćun s razumnim opotrebama za kreditiranjem.. dakle, 5. rohatinski je ispravno postupio.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije