Optimizam je na cijeni, pa je svojim pojavljivanjem u središnjem nacionalnom dnevniku i guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski stao na stranu onih koji vjeruju da je Hrvatska dosegnula dno te će se početi oporavljati od recesije potkraj ove ili početkom iduće godine.
Premda su i danas neki ekonomisti izašli s procjenom da Hrvatsku i 2010. godine čeka 1,5 posto pada (procjena glavnog ekonomista Zagrebačke banke, a ekonomist Hypo banke prije njega predvidio je dva posto pada), središnja banka vjeruje da će 2010. donijeti 0,5 posto rasta, što je i službena Vladina projekcija.
- To je naše sadašnje sagledavanje stvari. No i uz taj mali rast, činjenica je da nas čeka stagnacija. Važno je da se shvati da procese ne treba promatrati u kratkom roku, jer tada izmiču bitni problemi - kaže guverner Hrvatske narodne banke te objašnjava da je svjetska recesija došla kao okidač na domaće probleme koji se akumuliraju godinama.
Novac se neće štampati
- Krajem 2003. godine počeo je veliki priljev inozemnog kapitala, što je podiglo potrošnju iznad objektivnih mogućnosti. Vratiti se na tu razinu značilo bi reproduciranje mehanizama koji su i doveli do krize - kazao je guverner Rohatinski, koji odbija sve pokušaje da otisne više kuna te na taj način nadomjesti strane kredite.
Od kraja 2003. godine zaduženost države i stanovništva udvostručila se, no ove godine presahnuli su izvori stranog novca, što je srezalo potrošnju građana i investicijske planove tvrtki.
Guvernerov posljednji istup razočarao je neke bankare, ali i političare, koji su čekali da HNB smanji stopu obvezne pričuve za dva posto i pusti bankama oko šest milijardi kuna.
Za Večernji list guverner objašnjava da je HNB bio spreman smanjiti pričuvu “u situaciji kad je postojala opasnost da država postane nelikvidna”. To se nije dogodilo. U rujnu je došlo do većih deviznih priljeva, likvidnost je bila dobra, pale su i kamatne stope na novčanom tržištu, pa HNB nije smatrao potrebnim reagirati.
- Što će dalje biti ovisi o tome hoće li se država zadužiti za najavljenih milijardu dolara, i kako će se ta transakcija odvijati - kaže Rohatinski.
Za sve kriv tečaj kune?!
Ekonomist Ljubo Jurčić slaže se da smo vjerojatno oko dna, no kaže da će pad proizvodnje u ovoj godini povećati nezaposlenost i nelikvidnost te broj stečajeva.
- Problem je što nas takva kretanja mogu gurnuti u dublju krizu. Hoće li se to dogoditi, vidjet će se na kraju prvog tromjesečja iduće godine - kaže Jurčić, koji ishodište sadašnjih ekonomskih problema zemlje smješta u 1994. godinu.
- Nisko određeni tečaj nismo zamijenili drugim politikama, a trebali smo - kaže Jurčić. No Rohatinski odgovara da je tada tečaj bio jedini instrument koji je mogao zaustaviti inflatorna očekivanja, ali i da su se nakon 2000. godine okolnosti bitno promijenile, a tečaj je bio pod snažnim pritiskom priljeva inozemnog kapitala.
Zagrebačka je burza, inače, guvernerovu najavu skorog oporavka popratila dnevnim rastom cijena dionica od blizu dva posto.
Rohatinski: Rast od 0,5 posto za nas je stagnacija
Okidač za krizu bila je 2003. godina, kad je ušao strani kapital i počela veća potrošnja. Rohatinski kaže da nema potrebe za puštanjem šest mlrd. kuna u optjecaj.
Komentara 9
Rohatinski je OK....
Jedini stručnjak u državi u svojoj struci,na pravom mjestu da napravi nešto u skladu sa financijama i nitko ga ne sluša.Upozoravao je i predvidio sve probleme koji su nam se dogodili, a sada se samo može prilagođavati debelom Šukerovom dugu!
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Pa takva su i bila predviđanja Vlade i HNB-a prije turističke sezone.