Otvorili karte

SAD napao Njemačku da svojim izvozom guši rast u eurozoni

Merkel Obama
Foto: Reuters/PIXSELL (Ilustracija)
Autor
Gojko Drljača
02.11.2013.
u 17:00

Treasury Department prvi put je objavio ono što već dugo iza zavjesa tvrdi povjerljiva Obamina gospodarska diplomacija

U svojem zadnjem polugodišnjem tečajnom izvještaju američki pandan ministarstvu financija (Treasury Department) neobično oštro napao je njemačku ekonomsku politiku. Ton izvještaja poprilično je iznenadio političku i ekonomsku javnost jer su Sjedinjene Države do sada izbjegavale na bilo koji način ozbiljnije kritizirati svog najjačeg i najozbiljnijeg saveznika nakon izbijanja svjetske financijske krize.

Uobičajeno i na Kineze

Konkretno, Treasury Department SAD-a ustvrdio je da je njemački model rasta, koji se temelji na izvozu, ključni krivac za slabi oporavak 17 članica eurozone. Do sada je bilo uobičajeno da Sjedinjene Države prozivaju dugoročnu neodrživost izvozne strategije i tečajne politike Kine ili Japana, a sada je prvi put ključna američka institucija napala fundamente uspjeha najjače europske industrijske nacije.

Posebnu težinu ima činjenica da napad Treasury Departmenta dolazi u jeku europsko-američkog političkog rata vezanog uz špijuniranje europskih ključnih političara i institucija od strane američkih službi.

Zanimljivo je i da je napad došao u trenutku kad je zapravo euro ojačao prema dolaru za 4 posto u ovoj godini zahvaljujući rastu povjerenja investitora u oporavak eurozone. Još je intrigantnije da izvještaj Treasury Departmenta uopće nije bio na uobičajen način fokusiran na tečajnu politiku, nego na šire osnove njemačke ekonomske politike.

Teorija Treasury Departmenta, koji je zapravo sada javno progovorio jezikom koji inače prema Njemačkoj godinama koristi povjerljiva, tajna američka gospodarska diplomacija, jednostavna je: “Njemačka anemična stopa rasta domaće potražnje i ovisnost o izvozu onemogućuje uspostavljanje ravnoteže, i to u vrijeme kad mnoge zemlje eurozone moraju ozbiljno rezati potražnju i suzbijati uvoz kako bi pripremile prilagodbu”, poručuje Treasury Department te zaključuje: “Neto rezultat je deflatorni pritisak na eurozonu kao i na svjetsku ekonomiju.”

Wall Street Journal prenosi reakciju njemačkog ministarstva financija koje je ustvrdilo da MMF, OECD i Europska komisija procjenjuju njemačku ekonomsku politiku kao poželjnu. Iako je glasnogovornik njemačkog ministarstva financija poručio da MMF nije našao neprihvatljive distorzije njemačke ekonomske politike, nije spomenuo činjenicu da je taj isti MMF konstantno pozivao Njemačku da potakne domaću potražnju. Naime, golemi njemački trgovinski suficit, smatraju u MMF-u, zapravo plaćaju njemački južni susjedi te tako dolazi do prevelike neravnoteže u Europi.

Pozadina pritiska

Treba dodati kako su se prve natruhe duboke američke kritike prema njemačkoj ekonomskoj politici vidjele u puno blažem obliku i u prethodnom izvještaju Treasury Departmenta, kad su ovlaš spomenuli prevelike njemačke i nizozemske suficite u trenutku pada potražnje u ostatku Europe.

Ekspert Peterson instituta Jacob Kirkegaard procjenjuje da je možda riječ o pokušaju Amerikanaca da pomalo utječu na njemačku ekonomsku politiku u trenutku kad je njemačka nova koalicijska vlada tek formira za iduće godine u ozbiljnim debatama.

Procjenjuje se kako pozadina američkog pritiska možda leži u tome da su i sami bili pod paljbom zbog neodgovorne blokade donošenja proračunskih odluka te zbog dilema o hlađenju neortodoksne politike monetarnog popuštanja, a koje su utjecale na globalna očekivanja.

Komentara 4

Avatar gorskikristal
gorskikristal
17:48 02.11.2013.

Svakoj državi bi trebao biti vitalni interes više robe izvoziti, nego li uvoziti. No, očito je kako ne mogu sve države više izvoziti; moraju postojati one koje više uvoze da bi postojale one koje više izvoze. Zajednička valuta u EU pritom komplicira stvari i onima koji su bogatiji omogućuje da budu još bogatiji,a siromašnima garantira još veće siromaštvo. Cijena eura, privatne valute koje tiskaju privatne firme, nije ista za Nijemce i za Talijane. Ovisi o kreditnom rejtingu zemlje.Tako je Nijemcima cijena najma tog privatnog novca koji se zove euro niža, nego li Talijanima ili Portugalcima što dodatno ove druge čini nekonkurentnijim. Također i tu nisku cijenu najma novca, zemlje izvoznice prebacuju na one koje su uvoznice. Tako i mi plaćamo kamatu za Nijemce plus našu kamatu. Zgodno. Ako si Njemačka. Nezgodno ako si Portugal. Vrlo nezgodno ako si Hrvatska.

Avatar gorskikristal
gorskikristal
18:02 02.11.2013.

Ako si SAD i imaš 300 milijuna ljudi na upravljanje,korištenje, onda ti je jako stalo do toga da proizvodnju svega što zahtijeva veliki angažman radne snage i dijeljenje profita s radnicima prebaciš negdje drugdje i da to plaćaš puno manje te profit ne dijeliš više ni s kim. Nakon ne baš dugog traženja,, SAD je pronašao zemlju prepunu ljudi automata koji ne traže mnogo, ne pitaju ništa i rade bez prestanka. Kina i njeno ljudstvo, njen uspjeli projekt eutanaziranja slobodnog mišljenja prometnuti u moderno ropstvo pokazao se idealan. No, ni Amerikancima nije moglo pasti na pamet da će Kina toliko profitirati da danas ima financijsku moć dovoljnu da kupi fizički pola Afrike, nekidan su kupili poljoprivredne površine u Ukrajini veličine Belgije.Unatoč američkoj prijevari s prodajom tuđe nafte u dolarima, Kina je uštedjela preko 2 500 milijarda dolara koje ne smiju radi "mira u kući" trošiti u SAD-u. Što sad smeta SAD-u u njemačkoj izvoznoj priči? Njemačka nije Kina. I za svoje dolare ne namjeravaju kupovati države po Africi. Traže američke proizvode. Imaju dolare.A to je već problem.Treba ih malo po prstima da im ne bi palo na pamet tražiti od SAD-a bilo što u zamjenu za dolare..

Avatar Aristarh
Aristarh
18:09 02.11.2013.

"Dio pobornika te teorije čak zagovara tezu da bi za eurozonu bilo najbezbolnije kad bi je napustila Njemačka." A što se krije iza toga?. Krije se želja da oni (svako se nada za sebe) zauzmu to privlegirano mjesto najjače ekonomijee koje sada drži Njemačka.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije