Puljani su najpoduzetniji stanovnici Hrvatske, a Siščani najmanje orijentirani na privatni biznis gleda li se sklonost poduzetništvu u deset najvećih gradova u zemlji. Na tisuću radno sposobnih stanovnika Pule dolazi 67 poduzetnika, a u Sisku samo 22! Na drugom je mjestu Zagreb sa 65 poduzetnika na tisuću stanovnika, dok je treći Split u kojemu se poduzetništvom bavi svaki dvadeseti radno sposoban stanovnik, izračunala je Fina na osnovi završnih godišnjih izvještaja za 2015. godinu.
Kvaliteta lokalne uprave
Tek svaki pedeseti stanovnik Siska u dobi do 64 godine pokrenuo je vlastiti biznis i živi od njega, tako da je vjerojatnost da ćete u tom gradu naletjeti na poduzetnika mala, a tik do njega je Slavonski Brod s 24 poduzetnika i Karlovac s 28 poduzetnika na tisuću stanovnika. Tradicija i kvaliteta lokalne uprave sigurno igraju veliku ulogu u promoviranju poduzetništva, no istraživači Fine smatraju da se jedan od odgovora vrlo vjerojatno krije u činjenici da je od približno 40 tisuća radno sposobnih stanovnika Pule visokoobrazovan svaki peti, odnosno njih 21,8%. Za usporedbu, na razini države udio visokoobrazovanih osoba u radno sposobnom stanovništvu je 17,8%, a u Sisku 11,3%.
Premda prednjače brojem, pulski se poduzetnici nisu mogli pohvaliti poslovnim rezultatima jer su 2015. završili u gubicima, jednako kao i vlasnici tvrtki u Slavonskom Brodu. Prema istraživanjima Global entrepreneurship monitora (GEM), grupacije koja se bavi promoviranjem poduzetništva na globalnoj razini, Hrvatska se nalazi među deset najnepoduzetnijih država svijeta mjereno brojem poduzetnika u odnosu na ukupan broj odraslog stanovništva. Prema njihovoj računici na stotinu odraslih imamo samo dvoje poduzetnika! Od Europljana društvo nam u toj ligi prave Italija (1,3) i Francuska (1,7), a ni Njemačka nije daleko s 2,3 poduzetnika na sto stanovnika jer se očito radi o zemljama s dugom industrijskom tradicijom gdje se ljudi s lakoćom zapošljavaju pa ih život ne gura u privatne vode.
Nužda je u privatni biznis natjerala stanovnike Ugande (28%), Tajlanda (16) i Brazila (14) gdje su privatni poduzetnici najbrojniji. U domaćim okvirima Međimurje i općenito sjeverozapadni dio zemlje prednjače po privatnoj inicijativi. Tako Zlatko Rajf, direktor tvrtke Te-pro kaže da se dozvole za gradnju i proširenje tvornica u Međimurju dobivaju u kratkom roku, odjel za urbanizam je učinkovit, a prednost je i blizina zapada Europe. Posla ima, zarađuje se.
Nedostaju radnici
– Problem nam je nedostatak radne snage, posebno CNC operatera, bravara i zavarivača. Iste su probleme imale zapadnoeuropske zemlje koje sad uvoze radnu snagu, a i mi smo na tom putu. Treba školovati mlade za proizvodna zanimanja koja su jedina sigurna – kaže Z. Rajf. Najveći im je kupac Siemens, a dijelove za tračnice po kojima voze vlakovi i tramvaji dobavljaju iz međimurskog sela Vrhovljana u općini Sveti Martin na Muri. Austrijanci i Nijemci tu kupuju kućišta za vjetroelektrane, hidraulične cilindre...
– Rješenje je u izvozu. Pogledate li najuspješnije, zdrave međimurske tvrtke, kakvih je puno, većina ih je orijentirana na izvoz i nemaju probleme s naplatom. Naših 98% proizvoda završava u drugim zemljama i odlično nam ide – kaže direktor metaloprerađivačke tvrtke Zlatko Rajf.
>>Hrvatski su poduzetnici pesimističniji od onih u BiH
