Turizam se ubrzano mijenja, a što nas novo čeka u svijetu putovanja identificirala je globalna konzultantska kuća u hotelijerstvu, turizmu i industriji slobodnog vremena Horwath HTL, s uredima u 39 zemalja. O spremnosti domaćeg turizma razgovaramo s dr. Sanjom Čižmar, starijom partnericom u konzultantskoj kući Horwath HTL Zagreb.
Što svijet turizma i putovanja čeka u idućem desetljeću?
Život kakav smo živjeli pred 20-30 godina ne postoji, a to se snažno odražava i na turističku ponudu. Mijenja se i fokus izvora potražnje za turističkim uslugama, dolaze nove generacije koje su fokusirane na 'online' komunikaciju. Stanovništvo stari, a populacija starije dobi ima dovoljno raspoloživog diskrecijskog dohotka za putovanja. Na razvijenim tržištima jača i srednja klasa. To znači da turistička industrija treba oblikovati proizvode i promovirati ih prema zahtjevima pojedinih segmenata potrošača. Prošla su vremena kada smo imali isti turistički proizvod za cjelokupno tržište, budućnost je u prepoznavanju zahtjeva svakog korisnika i nuđenju onakve usluge kakvu pojedinac traži.
Koje će skupine ubuduće dominirati kao svjetski putnici?
Brzorastući segment potrošača dolazi iz generacije Y i Z, dakle onih koji su rođeni 1990-2000-ih. Mladi žive kroz moderne digitalne tehnologije, stalno su online, a prosječno su obrazovaniji od starijih generacija. Procjenjuje se da će do 2025. pripadnici ovih generacija činiti 50 posto ukupnog broja turista u svijetu. Budući da je područje njihova interesa globalno, da su visokosocijalizirani putem društvenih mreža te da su skloni istraživanju novog, upravo će oni uvjetovati ubrzani rast alternativnih oblika smještaja i prijevoza. Hotelska će industrija globalno imati sve većih izazova povezanih s ponudom iz tzv. ekonomije dijeljenja. Hoteli će morati gostima pružiti dodatne vrijednosti koje alternativni oblici smještaja nemaju, prije svega osigurati kulturu pružanja visoke kvalitete usluge i personalizirani odnos s gostom.
Tehnologija se razvija sve brže, što to donosi turizmu?
Suvremena tehnologija definira turističku uslugu, od inovativnih tehnoloških rješenja u hotelskoj sobi, mobilnih aplikacija s gotovo nezamislivim mogućnostima personalizacije usluge, interneta koji određuje način pretraživanja, istraživanja, rezerviranja i doživljaja putovanja. Već sada roboti preuzimaju radne procese u održavanju, usluživanju gostiju, postoje rješenja koja su gotovo na granici znanstvene fantastike, kao hologrami s avatarima na recepciji koji zamjenjuju zaposlenike hotela. Ne kažem da su sva rješenja po mjeri čovjeka, ali korištenjem tehnologije u turizmu se već probijaju granice zamislivog.
Je li hrvatski turizam spreman za te promjene?
Hrvatska ima privilegij da je još uvijek u fazi razvoja pa sami možemo oblikovati svoju budućnost i primijeniti ono što nam se čini održivo i primjereno tipu turizma koji želimo razvijati. Ako još nismo u potpunosti spremni prihvatiti sve promjene koje suvremeni svijet donosi, moramo odlučiti na koji način ostvariti viziju svog razvitka. Ne samo u turizmu već općenito u gospodarstvu.
Iza nas je rekordna sezona napokon i financijski, je li to odraz kvalitete i sređene situacije ili izvanjskih okolnosti?
Zbog strukture naše smještajne ponude s velikim udjelom kampova i privatnog smještaja ovisimo o klimatskim uvjetima. Ova sezona donijela je iskorak i nakon 20 godina, uspjeli smo donekle smanjiti sezonalnost. Intenzivnije smo podigli promet u pred i posezoni u odnosu na glavnu sezonu, dijelom zbog ciljanih mjera turističke politike, ali i zbog investicija u smještaj. No, još mnogo posla ima upravo na destinacijskom planu, a djelotvorno rješenje može biti u organiziranju po principima destinacijskih menadžment organizacija.
Hotelijeri nisu do kraja zadovoljni, htjeli bi niži PDV, što zvuči pomalo neuvjerljivo budući da im iz godine u godinu ide bolje?
Porezna politika je dio ukupne poslovno-investicijske klime koja je u nas neatraktivna za globalne investitore u turizam. Po atraktivnosti resursa koji su važni za razvoj turizma na internacionalnom tržištu stojimo jako dobro, ali investicijska klima je znatno lošija nego u drugim zemljama. Pitanje nižeg PDV-a treba promatrati kroz prizmu stvaranja konkurentnog okvira za investiranje i poslovanje u turizmu, u usporedbi s drugima na Mediteranu. A mi imamo više stope PDV-a od konkurentskih zemalja u turizmu.
Prema prvim prognozama, i 2016. bi mogla biti dobra za turizam, vidite li neke prepreke?
Turizam na Mediteranu u 2016. će obilježiti dvije ključne činjenice, terorizam i ekonomska situacija. Ako u prvom dijelu godine dođe do eskalacije terorizma u Europi, to bi se moglo negativno odraziti na buking odmorišnih destinacija, a time i Hrvatske. Dio turista vjerojatno će odustati od putovanja, a dio će se odlučiti za manje i bliže turističke destinacije, vjerojatno u svojoj zemlji. Sigurnosno stanje u dijelu mediteranskih destinacija, kao što su Turska, Egipat i sl., moglo bi značiti prelijevanje dijela potražnje u Hrvatsku koja je percipirana kao sigurna. Iako, Grčka će nastaviti sa strategijom niskih cijena, što će privući dio potražnje s nesigurnih mediteranskih odredišta. S druge strane stanje i izgledi ekonomske situacije u Europi su pozitivni. Neizvjestan je povratak prometa s ruskog tržišta, sigurno je da će dio Rusa koji je odlazio na odmor u Tursku zbog terorizma odabrati neku drugu destinaciju. Pitanje koji dio tog prometa može doći k nama, no u konkurentskom će smislu 2016. za Hrvatsku biti izazovna.
>> Razvoj turizma kroz tradicijska jela i posuđe
>> Rekordna 2015.: Dubrovnik posjetilo 932.000 turista
