Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo bile su teme netom završenog 6. Međunarodnog kongresa agronoma u Sv. Martinu na Muri, a sve većim brojem radova i sudionika agronomi su dokazali da su produktivniji od njihove osnovne djelatnosti u nas – poljoprivrede.
Skup s kojeg će se, do zanimljivih istraživanja, spoznaja i tema moći doći preko organizatora, Hrvatskog agronomskog društva, vodili su prof.dr. Zdravko Matotan i dr.sc. Josip Haramija.
- U tom strateškom području, proizvodnji biljnog reprodukcijskog materijala, negdje smo više, a negdje manje uspješni, doznajemo od dr. Haramije, a mnoge će stvari trebati uskladiti i s europskim propisima.
Primjerice, ukida se nacionalna sortna lista, pritisak je da deklaracije mogu biti na europskim jezicima i sl. Tako ćemo sjeme nekih uvriježenih domaćih vrsta (peršin, salata) kupovati primjerice s njemačkim nazivima jer su tako „patentirane“.
Dobri smo u žitaricama, duhanu, sirku za silažu, trudimo se očuvati sjeme starih autohtonih povrćarskih kultura, a uvozimo sjeme šećerne repe, repice, suncokreta. Izvozi se sjeme BC hibrida kukuruza, a sjeme kutjevačkog hrvatskog duhana stopostotna je hrvatska selekcija.
Tako je priznanje „Zlatno sjeme“ za najtraženije tipove dodijeljeno BC institutu za tritikale goran, Poljop. Inst. Osijek za pšenicu srpanjka, a Poneeru za hibrid PR37Y12.
Na stručnim skupovima uvijek ima noviteta i zanimljivosti, a jedna od njih je i „robot“ koji na pokusnim sjemenarskim gredicama skeniranjem zamjenjuje manualno brojanje i sortiranje sjemena o čemu je govorio dr.sc. Ivan Pejić.
