Osječko-baranjski župan Ivan Anušić razvoj turizma u Slavoniji prigrlio je kao jedan od svojih prioriteta. Radi poboljšanja prijedloga zakona o turističkim zajednicama, članarini i boravišnoj pristojbi, koji bi trebali modernizirati i racionalizirati nacionalnu turističku organizaciju od vrha do dna, navodno se pismom obratio i premijeru Plenkoviću. Župan Anušić to nije želio komentirati, ali otvoreno govori o mogućim negativnim reperkusijama seta turističkih zakona na turizam na kontinentu.
Podnijeli ste Ministarstvu turizma niz prijedloga za izmjene triju turističkih zakona, jesu li ih prihvatili?
Podržavamo donošenje novih zakona, drago nam je da ih Ministarstvo želi modernizirati i prilagoditi današnjim trendovima na turističkom tržištu, a naši amandmani koje smo i pismenim putem podnijeli Ministarstvu turizma odnose se na potrebu da zakone prilagodimo potpuno različitim profilima turističkog razvoja kontinenta i priobalja. Samo za primjer, predsezona i posezona na nacionalnoj su razini definirani prema morskim destinacijama, a upravo ta predsezona i postsezona na moru nama su na kontinentu glavna sezona. Na sastanku svih pet župana s ministrom turizma od ministra smo dobili jamstva da će naši prijedlozi biti prihvaćeni i vjerujem da će se to i dogoditi.
Prigovor je i da nema razumijevanje za potrebe turističkog sustava na kontinentu.
Nisu to prigovori, gledajmo to kao glas kontinenta da je nužno promijeniti paradigmu gledanja na razvoj turizma u Hrvatskoj. Imajmo na umu da je 20 godina javnih ulaganja države kroz projekte obnove kulturne baštine, ulaganja u javnu infrastrukturu poput morskih luka, autoceste, zračnih luka i marina te vrlo efektivne turističke promocije Jadrana dalo rezultat u pozicioniranju Hrvatske na globalnom tržištu. Turistički proizvod Hrvatske jednako je rezultat dugogodišnjeg ulaganja javnog i privatnog sektora. Za to vrijeme, sve do mogućnosti financiranja kroz EU fondove, intenzitet te vrste investicija bio je daleko manji na kontinentu. Za razliku od obnove povijesne baštine Hvara ili Dubrovnika, obnova dvorca Zrinskih u Čakovcu ili osječke Tvrđe realizira se tek danas kroz EU fondove. Imamo dobru suradnju s ministarstvom i Vladom, preostaje nam još prilagoditi zakonske odredbe razvoju kontinenta, čime ćemo širom otvoriti vrata razvoju turizma u svim krajevima.
Jeste li zadovoljni jučer prihvaćenim amandmanima da se poveća izdvajanje iz boravišne pristojbe za nerazvijene?
Turističke zajednice kontinenta, osim Zagreba, imaju drastično niže izvorne prihode u odnosu na priobalje. Odnos prihoda iz turističke pristojbe između mora i kontinenta je 1% naprema 41,5%, a smanjenjem obvezanosti turističke članarine kao parafiskalnog nameta u budućnosti možemo očekivati daljnja smanjenja. Mi samo želimo istu priliku i stoga je Vladina odluka početni korak u pravom smjeru.
S kojim obrazloženjem je Ministarstvo turizma odbacilo prijedlog da osnivanje turističkih zajednica županija i županijskih sjedišta bude obavezno?
Obrazloženje koje smo dobili na prijedlog da se definira barem do jedne razine obveznost osnivanja TZ-a odnosilo se na načelo destinacijskog menadžmenta koje samo po sebi nalaže samodostatnost, a isključuje obveznost. Pozdravljamo stvaranje sustava koji upravlja destinacijom, no ne mogu biti isti kriteriji za more i kontinent. Kontinent kao novo poglavlje hrvatskog turizma tek je u razvoju i treba sustav koji ga može izgrađivati.
Posljednjih vas se mjeseci može vidjeti na svim važnijim događanjima i u zemlji i u inozemstvu vezanima za turizam Slavonije.
Upravo turizam je jedan od razloga i zašto smo na razini pet županija potpisali sporazum o suradnji. Uskoro otvaramo zajednički ured u Bruxellesu, a kada nastupamo na turističkim sajmovima onda promoviramo Slavoniju kao regiju koja uključuje Slavoniju, Baranju i Srijem. Kada izađete izvan Hrvatske, onda ne govorite potencijalnim gostima o Osječko-baranjskoj županiji jer njih administrativne granice ne zanimaju. Gosti koji dolaze na istok Hrvatske žele posjetiti Tvrđavu u Slavonskom Brodu, vidjeti đakovačku katedralu i Ergelu, posjetiti Kopački rit i popiti čašu vina u Iloku. U ovoj sam vam rečenici prošao kroz tri županije. Svih pet župana radi sličnim intenzitetom i, što je najvažnije, svi radimo u zajedničkom interesu.
Što su po vama najveći turistički aduti Slavonije, Baranje i Srijema?
Ponovno ću spomenuti Istru koja je turističke proizvode u unutrašnjosti razvijala zadnjih dvadeset godina da bi danas to bila premium ponuda. Siguran sam da s potencijalima koje istok Hrvatske ima, možemo dosegnuti istu razinu turističke ponude u Slavoniji, Baranji i Srijemu za pet do šest godina. Istok Hrvatske obiluje turističkim adutima. Kopački rit je najprepoznatljiviji turistički proizvod kojeg imamo, jer je očuvanost prirode kod nas još uvijek nevjerojatna. U Slavoniji još uvijek nema turističke masovnosti i gostu se pristupa na puno osobniji način. Kod nas vam se često kaže da gosti dođu kao turisti, a odu kao prijatelji. Imamo vina koja su prepoznata u svijetu, kod nas ćete i danas pojesti kulen, sir ili šarana u rašljama koji su pripremljeni na isti način kao i prije stotinu godina. Zaista možemo zadovoljiti i najzahtjevnije goste.
U Hrvatskoj turizam mora prestati biti glavno područje interesa.