Analiza

Slom građevinara, Todorić stabilan, bankari s dobiti

ivica todorić
Patrik Macek/Pixsell
06.05.2010.
u 12:00

Za razliku od države, tvrtke su mudro svoje troškove prilagodile nižim, kriznim prihodima

Poslovni rezultati tvrtki u prvom tromjesečju 2010. donose neke zanimljive trendove. Građevinski je sektor, očekivano, imao dramatičan pad aktivnosti i prihoda u prvom tromjesečju, no zato izvozne kompanije kao što su Ericsson ili Končar bilježe rast prihoda od izvoza u odnosu na prošlu godinu. Godina bi, prema procjenama vodećih ljudi u građevinskom sektoru, mogla donijeti 30 posto pada prihoda i 15 tisuća novih otkaza, od 50 tisuća koliko ih se očekuje ove godine. Analitičari vjeruju da će građevinski sektor dotaknuti dno potkraj godine, a opća će kretanja dati smjer koliko će oporavak trajati. Tvrtkama koje su orijentirane na domaće tržište vjetar u leđa trebala bi donijeti turistička sezona, a izvoznicima oporavak eurozone.

Poslovni rezultati kompanija pokazuju da je prehrambena industrija najbolje izdržala nalet krize, pa tako vodeće tvrtke iz prehrambenog sektora bilježe povećanje prihoda ili pak minimalan pad, dok se za trgovce može reći da su prošli šaroliko, ovisno o tome što prodaju. Podravka je najugodnije iznenadila zadržavanjem dostignutih pozicija, prije svega rastom prodaje na vanjskim tržištima i u Poljskoj, jedinoj tranzicijskoj ekonomiji koja je i lani imala pozitivne stope rasta, što je kompenziralo smanjenje prodaje u Hrvatskoj.

HT srozao dobit

Jamnica je i u prvom tromjesečju povećala prihode visokih 6 posto, jednako kao i Zvijezda (4 posto) ili Viro šećerana. Pad građevinskog sektora i stabilna pozicija prehrambene industriji bili su, zapravo, očekivani. Nije, međutim, pad prihoda Adrisa od 18 posto i dobiti od 68 posto. Hrvatski je telekom, također, istopio prihode za 6 posto, pravdajući to utjecajem recesije i posebnih poreza. Analitičare nije iznenadio pad prihoda, čak su očekivali i veći s obzirom na okolnosti, ali zasmetao im je znatan pad neto dobiti. Po svemu sudeći, do njega je došlo zbog pada kamata, a HT je uz Adris ili Ericsson jedna od tvrtki koje raspolažu s dosta gotovine na računima banaka.

– Gledajući kretanje cijena nakon objave, čini se da su neki rezultati blago razočarali ulagače. Pogledamo li rezultat najposjedovanije dionice u Hrvata (HT), vidimo da su poslovni prihodi pali znatno manje od dobiti, koja je pala gotovo 35%. Naime, riječ je o kompaniji koja je velik dio dobiti ostvarivala kroz financijske prihode zahvaljujući pozamašnima svotama na računu.

Slično je bilo i kod Ericssona, dakle sada i široj javnosti postaje jasan odnos između isplate dividende i ostvarivanja financijskih prihoda, odnosno da se ne može imati i ovce i novce. Mnogo važnije pitanje za kompanije jest ostvarivanje prihoda u osnovnoj djelatnosti, komentira Stipe Luetić, analitičar Splitske banke za korporativno bankarstvo i tržište.

Crobex rastao

Iako svi smatraju da je već i u prvom kvartalu 2009. stisak krize bio jak, jasno je da su pozitivni efekti dobrog poslovanja u 2008. lani ipak omogućili malo više optimizma.

– Čitajući izvještaje i promatrajući pojedine stavke, već sada se može vidjeti koje su kompanije brže i kvalitetnije reagirale te koje će prije izaći iz krize – kaže Luetić.

U prvom tromjesečju 2010. Crobex je zabilježio oko 7 posto rasta, a ulagači su bili optimističniji nego sada, kada su se rezultati počeli objavljivati. Crobex je u prvom kvartalu digla dividenda HT-a, a po rastu cijene slijedile su dionice Belišća i Kraša koje su na vrijednosti dobile ulaskom u sastav indeksa.

Gledano prema sektorskom sastavu indeksa, prehrambene dionice i dionice sektora prijevoza, skladištenja i veza u prosjeku su porasle 6,1 posto, a građevinske dionice, koje su bile i najvolatilnije, 2 posto. Analitičari RBA izračunali su da je na kraju prvog tromjesečja tržišna kapitalizacija svih dionica kojima se trguje na Zagrebačkoj burzi iznosila 141,9 milijardi kuna, što je 4,8 posto više u odnosu na kraj 2009., koja je bila osobito uspješna za Jadranski naftovod i Atlantic grupu.

Banke lagodno

Bankarski je sektor i dalje u lagodnijoj poziciji od realnog sektora, iako njegovu dobit opterećuju visoke rezervacije za gubitke koje su i u prvom tromjesečju iznosile 650 milijuna kuna. Čak i s tako velikim rezervacijama dobit je smanjena samo 7 posto u odnosu na prva tri prošlogodišnja mjeseca, što je u bankarskim krugovima već popraćeno opaskom kako se profitabilnost spušta na opasno niske granice (ispod 8 posto), što može potaknuti bijeg kapitala. Veseli što je početak 2010. donio usporavanje kreditiranja države i veće okretanje banaka prema tvrtkama.

Podaci kažu da su u odnosu na kraj 2009. godine krediti porasli za 2,22 milijarde kuna, a Šantić uočava da je rast kreditne aktivnosti u prvom tromjesečju ponajviše bio posljedica rasta kredita sektoru poduzeća (2,64 milijarde kuna ili 2,7 posto). Istodobno, krediti državi povećani su za 625 milijuna kuna, odnosno 2 posto. U odnosu na isto razdoblje prošle godine krediti su rasli skromnih 0,9 posto.

Vlasnici vodećih banaka i njihove uprave nemaju posebnih razloga za nervozu. Erste banka, istina, bilježi znatniji pad dobiti, kao posljedica povećanih rezervacija, no rastu joj tržišni udjeli u svim segmentima. Kada se isključe troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke, dobit Zagrebačke banke bila je 19 posto veća u odnosu na prethodnu godinu, kao rezultat povećanih prihoda i efikasnog upravljanja troškovima. PBZ je jedina imala rast dobiti od 2 posto.

 

Ključne riječi

Komentara 4

UK
Ugo Kajvez
13:25 06.05.2010.

Todoriću jedan, jesi platio porez ?? ..........

TH
than
21:27 06.05.2010.

Od gradjevine nista dok zarade investitora i place u njoj ne postanu realne za jednu siromasnu Hrvatsku.

EU
EUfan
00:04 07.05.2010.

Važno da banke još love zadnje jadnike i gule ih.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije