Činjenica je da koliko god oprezni bili, mnoge krizne situacije jednostavno je nemoguće predvidjeti, a još manje spriječiti. Na neke stvari naprosto je nemoguće utjecati jer su izvan naše ljudske kontrole što u mnogima od nas često budi snažan osjećaj nemoći i bespomoćnosti. 47-godišnja Sofija Hajdinjak-Sremić jedna je od mnogih koji su se upravo tako osjećali svjedočeći razornoj snazi serije potresa u prosincu 2020. godine, i to na više lokacija.
Iako živi u Glini u nekretnini koja je pretrpjela manju štetu, u Sisku posjeduje prizemnicu koja je pretrpjela značajniju materijalnu štetu. Obiteljska je to kuća u kojoj su živjeli od 1960-ih, a kompletno je renovirana 1994. godine kad su je i nadogradili. Šteta u visini od 40.000 kuna bila je iznos koji je trebalo podmiriti, iznos potreban za sanaciju i popravke na prizemnici uzrokovane potresima.
- Dogodile su se pukotine na građevinskom dijelu objekta, na spajanju stare i nove gradnje. Uslijed potresa došlo je do pucanja ulaza, terasa... Čak se odvojila i stolarija unutar kuće uslijed gibanja uzrokovanog potresima. Stolarija je iskočila iz ležišta. Spustili su se i stropovi kroz koje su išle elektroinstalacije. Sve je popadalo dolje! – prisjetila se Sofija Hajdinjak-Sremić bolnog perioda iz prosinca 2020. godine.
Od štete koja je nastala potresom, Sofija je primijetila da su joj popucale i pločice na terasi, i u kuhinji. Detektirala je i pukotine na stepenicama koje vode u donji dio kuće.
- U nekretnini se moglo boraviti, ali pod uvjetom da se sanira šteta. K tome, cijela nas je situacija još više pogodila budući da nismo mi boravili u toj kući, naime, u trenutku potresa, kuća je bila u najmu. Prestrašili smo se i bilo nam je iznimno važno da ljudi kojima smo iznajmili kuću budu sigurni. Na svu sreću, njima se uslijed potresa ništa nije dogodilo – potvrdila je.
Paradoksalna situacija na EU ljestvici
Za većinu stanovnika u Republici Hrvatskoj nekretnina je najveća životna investicija i najvrjednija imovina koju posjeduju. Prema statističkim podacima čak 91 posto ljudi u Republici Hrvatskoj posjeduje vlastitu nekretninu u kojoj živi.
Kod obitelji Hajdinjak-Sremić, za razliku od mnogih drugih, ubrzo je uslijedila sanacija štete. Kako Sofija tvrdi, država je slala popisivače na razne lokacije kako bi izvidjeli stanje u mnogim nekretninama, pa tako i u obitelji Hajdinjak-Sremić i njihovu kuću u Sisku. Prijavila je štetu i najviše ju je interesiralo kako će teći daljnji postupak.
- Uputila sam poziv građevinskoj kompaniji koja je izašla na teren i napravila troškovnik, odnosno predračun sanacije štete temeljem kojega je kasnije postupalo i naše osiguravajuće društvo. U njemu su bile uključene „ruke“, materijali, odnosno sve što spada u sanaciju - nadodala je vlasnica kuće.
Prema podacima centralnog udruženja osiguratelja i reosiguratelja Insurance Europe Hrvatska je pri dnu ljestvice odnosno 24. na ljestvici po osiguranju imovine prema prosječnoj premiji po stanovniku. Upravo zbog toga susrećemo se s paradoksalnom situacijom, a ta je da su Hrvati, s najviše nekretnina u vlastitom posjedu, na samom dnu Europske unije kad je u pitanju osiguranje nekretnina. To pokazuje kako se ulaganje u osiguranje imovine još uvijek ne prakticira u dovoljnoj mjeri kao investicija u vlastitu zaštitu i sigurnost.
Međutim, kod Sofije Hajdinjak-Sremić to nije bio slučaj. Ova stanovnica područja pogođenog razornim potresima 2020. godine imala je osiguranu imovinu, i to njezin građevinski dio.
- Osigurali smo kompletnu kuću i to još od 2018. godine – rekla je Sofija. Razlog tome je izdavanje kuće u najam uz bojazan da ne dođe do kvarova, vandalizama ili situacija koje su izvan kontrole vlasnika kao što su vremenske nepogode.
- Danas sam zbog te odluke ponosna, potvrđuje Sofija Hajdinjak-Sremić.
Međutim, Sofiju je i dalje brinula isplata osiguranog dijela budući da je iznos procijenjene štete bio velik. Zapitala se hoće li dinamika isplate od osiguranja biti dovoljno brza. Naime, obitelj Hajdinjak-Sremić, u tom trenutku, na raspolaganju nije imala iznos potreban za popravak i sanaciju.
- Zahtjev sam na vrijeme podnijela, a što sam predala, to sam i dobila. Ljubazne sugovornice iz osiguravajućeg društva olakšale su mi sam proces prijave štete s obzirom na to da sam pristala na telefonsku prijavu – kazala je zadovoljno Sofija. Osiguranje joj je u roku od 3 mjeseca pokrilo sve troškove na temelju predračuna za sanaciju prouzročenih šteta, što je, s obzirom na veličinu štete, razuman rok, potvrđuje.
Mali iznos za veliku sigurnost
Za razliku od drugih država Europske unije u kojima je mjesečna i godišnja premija daleko viša, u 2021. godini premija osiguranja imovine u Hrvatskoj iznosila je samo 59 eura po stanovniku. Čak tri puta manje u odnosu na europski prosjek u kojemu je godišnja premija iste godine iznosila 178 eura po stanovniku.
Obitelj Hajdinjak-Sremić za prizemnicu koju iznajmljuje uplaćuje mjesečnu premiju u visini od 190 kuna, i to od 2018. godine. Tako je njihova nekretnina od 250 m2 osigurana već petu godinu.
- Ovaj iznos je u potpunosti isplativ, a meni se to i pokazalo. Znam da je ljudima teško izdvajati taj novac, ali u nepredvidivim situacijama kao što je bila ova naša, šteta je bila velika. Otkud da čovjek to odjednom pokrije? Ne govorim sad samo o potresu. Zamislite da odu cijevi, sustav za centralno, druge instalacije... Ljudi o tim stvarima ne razmišljaju dovoljno, a opet izdvajanje ovoga iznosa pruža ti svojevrsnu sigurnost i omogućuje jednu vrstu bezbrižnosti. Mnogi su oko osiguranja skeptični, ali kada gledamo druge države, ljudi osiguravaju i glačala. Imam osjećaj da naši ljudi jednostavno nisu dovoljno informirani o prednostima osiguranja – smatra Sofija Hajdinjak-Sremić.
- Stvarno sam prezadovoljna. I prije potresa imala sam razne kvarove u kući i doista njih je bilo riješeno u relativno brzom roku i bez ikakvih problema. Pukle su nam bile cijevi, imali smo problema i sa vodoinstalacijama... Ono što je bilo najbolje i što me ugodno iznenadilo, čak nas je i osoba iz osiguranja nakon tih šteta naknadno nazvala i pitala što je s pločicama na koje sam bila i zaboravila – dodala je kroz osmijeh Hajdinjak-Sremić koja s osiguranjem imovine ima samo pozitivna iskustva.
Različite osiguravajuće police i brojne fleksibilne opcije
U prošloj godini osiguravajuća društva za štete prouzročene na imovini isplatila su nešto više od 1,1 milijardu kuna. Međutim, mnogi još uvijek nisu u dovoljnoj mjeri upoznati s prednostima osiguranja imovine.
I dok većina ljudi prilikom sklapanja police osiguranja imovine ugovara osiguranje građevinskog dijela objekta, osiguravajuća društva nude i mogućnost osiguranja stvari u kućanstvu. Ova polica osiguranja štiti vlasnika stana ili kuće od neplaniranih izdataka koji može imati na stvarima unutar svojega kućanstva uslijed požara, oluje, poplave, izljeva vode, provale, puknuća stakla kao i mnogih drugih rizika. Ovisno o osobnim preferencijama i mogućnostima, osiguravajuća društva nude široku lepezu pokrića za osiguranje i zaštitu vlastitoga doma.
Osnovna namjena osiguranja imovine zaštita je nekretnine od brojnih opasnosti, pa tako i vlasnika nekretnine od nenadanih i vrlo visokih troškova koji za posljedicu nerijetko imaju veliku i skupu materijalnu štetu.
Društva za osiguranje i Hrvatski ured za osiguranje (HUO), uz potporu Udruženja osiguravatelja Hrvatske gospodarske komore, pokrenuli su informativno-edukativni projekt financijske pismenosti na području osiguranja pod nazivom SIGURNIJE SUTRA kako bi potaknuli građane da aktivnije promišljaju o korištenju proizvoda osiguranja budući da smo kroz cijeli naš privatni i poslovni život izloženi različitim rizicima – od imovinskih i zdravstvenih, preko nesretnih slučajeva, pa sve do rizika za poslovanje.
Zajednički projekt financijske pismenosti SIGURNIJE SUTRA provodi se u okviru Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2021. do 2026. godine dok je primarni cilj projekta SIGURNIJE SUTRA podizanje svijesti građana o važnosti financijske pismenosti na području osiguranja.
Više informacija o svemu potražite ovdje.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskim uredom za osiguranje (HUO).
