Gradnja rukometnih dvorana uvjerljivo je najpromašenija investicija u Hrvatskoj od 2000. godine do danas, jednoglasno ocjenjuju ekonomski stručnjaci.
Zbog održavanja Svjetskog prvenstva u rukometu 2009. sagrađeno je šest megalomanskih arena u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Varaždinu, Poreču i Zadru, koje gotovo cijelo vrijeme zjape prazne i gomilaju gubitke.
Plus za Snježnu kraljicu
Kad se rijetko kad dogodi da se koja od njih napuni, kao što je to tako ovih dana s Arenom Zagreb zbog hokejaškog spektakla, ni 4 utakmice s ukupno 60.000 posjetitelja u rasprodanoj dvorani nisu dovoljne da se pokriju papreni troškovi.
– Javna ulaganja u sportske dvorane u povodu Svjetskog prvenstva u rukometu ne samo da su bila preuveličana nego se i bez njih moglo organizirati prvenstvo te odražavaju potpunu promašenost investicijske aktivnosti javnog sektora, nisku multiplikaciju na BDP i zapošljavanje te će biti veliko opterećenje fiskalnih kapaciteta u idućem desetljeću – kazao je ekonomski analitičar Damir Novotny. Slično misle i Ljubo Jurčić i Ante Babić.
Kad je pak riječ o najuspješnijoj investiciji, ekonomisti nisu ni približno jedinstveni. Makroekonomist Ante Babić smatra da su investicije u autoceste najpozitivnije obilježile investicijskog ciklusa proteklog desetljeća.
Na prva tri mjesta svoje ljestvice 10 najinvesticija Babić stavlja tri autoceste: Rijeka – Zagreb, Zagreb – Split i Zagreb – Lipovac. Novotny pak smatra da su ulaganja u cestovnu infrastrukturu u pravilu bila neučinkovita, s vrlo slabim multiplikacijskim učincima na zapošljavanje i rast, ali sa snažnim negativnim učincima na rast javnog i inozemnog duga te održavanja dugoročno visokih kamatnih stopa koje danas opterećuju privatni i javni sektor. Za Novotnyja je Atlanticovo preuzimanje Droge Kolinske najvažnija investicija u minulom desetljeću.
Nova skijaška staza na Sljemenu i dovođenje svjetskog kupa “Snježna kraljica” na Zagrebačku goru za Antu Babića najbolje je ulaganje nakon autocesta. Među uspješnije projekte smatra i mirovinsku reformu, niskopodni tramvaj u Zagrebu, trafostanicu Ernestinovo i priključenje u europski energetski sustav, uvođenje plina na obalu i priključenje mađarskom plinovodu te kuponsku privatizaciju. Za Babića je važan projekt i uvođenje stranog jezika od prvog razreda škole i obvezna srednja škola.
Preskupa brodogradnja
Važne su investicije i Agrokorovo ulaganje u Belje, PIK Vrbovec i PIK Vinkovci. Slijede investicije Vindije, Plive i Belupa te otvaranje nove tvornice namještaja TVIN Virovitica.
Istaknuti su i tvornica čarapa Calzedonia, nova tvornica cigareta TDR-a u Kanfanaru i nekoliko trgovačkih centara.
Drugim najgorim projektom u proteklom desetljeću ekonomisti ističu subvencioniranje brodogradnje, koja ni uz milijarde državnih potpora nije uspjela postati konkurentna na međunarodnom tržištu. Među promašenim su projektima i Sunčani Hvar, Otok znanja, Rockwool, zapostavljanje željeznice nauštrb autocesta, odbacivanje Družbe Adrije, zapostavljanje investicija u HEP-u, pelješki most te ulaganja u poljoprivredu.
Stručnjaci ističu da ulaganja u poljoprivredu u proteklom desetljeću, obilato subvencionirana iz proračuna središnje države, i to s desecima milijarda kuna, ne samo da nisu povećala učinkovitost domaće poljoprivredne proizvodnje nego su stvorila i nove neučinkovite strukture koje su dugoročno neodržive bez državnih poticaja.
Ne zna se koliko je točno država investirala u proteklih 11 godina, ali su u tom razdoblju, prema podacima HNB-a, izravna strana ulaganja u RH iznosila 21,9 milijarda eura.
da će arene biti neisplative dugoročno znali su i daleko manje obrazovani ali očito smo mi mala zemlja za velike (promašene) spomenike na kojima je mali broj \"poduzetnika\" jako dobro zaradio.Stvarno smo ovce i to merino.