Nepravda

Stari i skuplji krediti ne mogu se zamijeniti novim i jeftinijima!

\'za poslovni 29.03.07. zagrebacka banka snimio:davor visnjic\'
Ilustracija
28.03.2011.
u 11:00

Mjesečna rata kredita od 100 tisuća eura uz 7% kamata skuplja je 140 eura u odnosu na kredit sa 4,5% kamata. Na 20 godina razlika je 34 tisuće eura

Banke su krenule s kampanjama za smanjenje kamata na stambene kredite, čime se cijena zaduženja približava vrijednostima iz 2006. i 2007., kada su kamate bile 4,5 i 5 posto. Građani koji su se kasnije zaduživali nisu bili te sreće jer su se zadužili po nepovoljnijim uvjetima pa se nameće logično pitanje mogu li se stari skuplji krediti zamijeniti jeftinijima. Mjesečna rata kredita od 100 tisuća eura uz 7 posto kamata skuplja je 140 eura od kredita sa 4,5 posto kamata. Na 20 godina razlika je čak 34 tisuće eura, gotovo četiri prosječne godišnje plaće, pa bi se građanima ta transakcija i te kako isplatila.

Naknade za otplatu

Nažalost, banke zasad nisu spremne na takve poteze i ne nude zamjenu starih stambenih kredita novima, osim kod nekih oblika štednje u stambenim štedionicama. Ako je razlika u kamatama 2 do 2,5 postotna boda, zamjena kredita po povoljnijim uvjetima isplatila bi se i uz plaćanje naknade za prijevremenu otplatu koja se kreće od 1 do 3 posto preostale glavnice. Primjerice, jedan posto naknade za 90 tisuća eura neotplaćene glavnice iznosi oko 6500 kuna. Tomu treba dodati i sve druge popratne troškove kod novih kredita, koji sada dosežu gotovo 20 tisuća kuna.

Hrvatska narodna banka kaže da cijene za pojedine vrste bankovnih proizvoda i poslova određuje svaka banka za sebe. "Primjenjuje se ono što je utvrđeno općim uvjetima poslovanja određene banke i njezinim ugovorom s klijentom", odgovaraju u HNB-u.

Ipak, Vlada je početkom 2010. djelomično intervenirala u korist dužnika te je iznos naknade za prijevremenu otplatu kredita ograničila na 1 posto, ali ta se odredba odnosi samo na kredite uzete poslije 1. siječnja 2010. Ako se kredit prebija unutar prve godine, naknada je 0,5 posto. Usklađivanje je to s europskim direktivama koje su također ograničile naknadu za raniju otplatu kredita na 1 posto. Problem je što se zakon ne odnosi na starije dužnike, pa oni nemaju izbora.

– Mi koji malo dulje pamtimo znamo da je nekad sve bilo besplatno, molili su nas da otvaramo račune u bankama, a sad dolazimo u situaciju da će nam uzeti 20 kuna čim u banci kažemo 'dobar dan', ističe Tomislav Lončar, tajnik udruge za zaštitu potrošača, te dodaje da mu najviše pritužbi stiže na 50 kuna troška opomene već nakon nekoliko dana kašnjenja.

Nije im stalo do klijenata

– Imali smo dužnika koji je kredit koji je dospijevao 5.u mjesecu redovito plaćao 15. jer mu je tada dolazila plaća, a banka mu je svaki mjesec slala opomenu od 50 kuna iako su znali da će platiti. To govori da njima nije stalo do klijenta, kaže Lončar.

– Mislim da je jako loše što ne postoje nikakve lobističke skupine građana koje bi se u sklopu raznih udruga mogle boriti za prava potrošača isključivo u odnosu na banke. Dapače, banke na suptilan način pokušavaju preuzeti inicijativu. HUB tako, recimo, održava radionice za upravljanje osobnim financijama koje se nikada ne bave ovakvim temama. Tim radionicama banke zapravo pokušavaju spriječiti ulazak bilo kojeg igrača na tom području koji bi se borio za interese potrošača i, među ostalim, radio na snižavanju naknada za građane, ističe poslovni savjetnika Stribor Erega.

Banke naplaćuju desetak različitih naknada: za vođenje računa, obradu pojedinih kredita, prijevremenu otplatu, opomene, naknade za podizanje novca na bankomatu druge banke... Ovisno o paketima, redoviti mjesečni trošak naknade doseže i do 100 kuna.

– Ne možemo očekivati od banaka da same rade na tome da štite potrošače od previsokih kamata i naknada na kredite, kada im je cilj upravo suprotan. Legitimno je težiti povećanju profita. Na državi je da taj profit svede na razumnu mjeru, kaže Erega.

Ključne riječi

Komentara 59

TI
tintilinic100
21:17 28.04.2011.

Kako li samo ima glupih komentara i glupih ljudi koji ih pišu. Nitko nije uzeo kredit iz objesti. Netko ga uzeo jer mu treba stan, netko jer mu treba auto. Niti na posao se danas ne može ići pješice. Hebiga.. u takvom vremenu živimo. Nitko nije kriv što ljudi ostaju bez posla i što se smanjuju plaće.. ipak smo u kapitalizmu. Kada si dizao kredit mislio si da ćeš ga moći plaćati.. ali kada ti je plača pala.. teško se mučiš da ga platiš.. A ako nisi imao bogate roditelje.. kao neki komentatori ovdje.. teško češ se izvući. Samo oni duubokih djepova mogu da kritiziraju ljude koji uzimaju kredite.... a njihovi mi komentari ne znače ništa.. jer nisu relevantni.... naravno da nebih uzimao kredit da imam ustedjevine milion kuna. Kada preživljavaš iz mjeseca u mjesec.. itekako ti treba kredit.

KA
Karla
12:05 28.03.2011.

Protiv banaka bi trebalo organizirati prosvjede!!!!!!

LU
luftbrenzer
16:00 28.03.2011.

\"Jedino rješenje je udruživanje građana u protusilu.\" Ne! Jedino je rješenje prestati uzimati kredite pa neka se banke žderu svoj novac pa dok im potraje. Dobro kaže @Macan999, više od 80 % kredita se uzima bez dovoljno opravdanog razloga. Npr,pr, automobili: za iznos rate, registracije i troškova održavanja automobila, možete se sasvim pristojno voziti iznajmljenim automobilom. Pri tom ne ćete morati razmišljati o tehničkoj ispravnosti vozila, zamjeni guma, redovnim i izvanrednim servisima, osiguranju, krađi automobila itd. Dakle, nije potrebno odreći se automobila, već promijeniti pristup problemu prijevoza. Sve je bolje, voziti se javnim prijevozom, kupit jeftiniji stari automobil, iznajmiti ili ga se čak odreći, nego uzimati preskupe kredite (kako narod kaže: debeloj guski vrata mazati). Korisnici (kupci) kredita zapravo jedini imaju u rukama kočnicu da zaustave zahuktali lihvarsko-pljačkaški bankarski tsunami, koji za sobom ostavlja poharu, ali je ne žele odlučno i čvrsto potegnuti. Žao im banaka, da jadne ne propadnu.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije