“Balance sheet recession” vrsta je današnje krize, u kojoj privatni sektor štedi zbog neizvjesnosti, novac ne posuđuje bez obzira na to što su kamate niske, a to za posljedicu ima produbljivanje krize, tvrdi Richard Koo s istraživačkog instituta Nomura, koji je o toj temi održao predavanje na Financijskoj konferenciji u organizaciji Zagrebačke škole za ekonomiju i menadžment.
– Takav oblik krize prvi je uspješno riješio Japan i to nakon intervencije vlade – rekao je Koo i istaknuo da bi isto morala učiniti i Europa. Odnosno da nije dovoljno djelovati samo u monetarnoj politici nego i fiskalnoj. Iako je to teže zbog maastrichtskih kriterija u Europi, tj. ograničenja u zaduživanju.
Otkad je došlo do puknuća balona, novčana masa ima izuzetan rast. Pa je tako zbog tzv. krize balance sheet recession štednja privatnog sektora porasla, primjerice u Irskoj na 8,58 posto BDP-a, u Španjolskoj na 8,06, Portugalu 7,04, Italiji 4,39 te Velikoj Britaniji na 3,31 posto BDP-a. Dodatni je problem to što fond-menadžeri u mnogim zemljama ne vjeruju obveznicama svojih zemalja, kao što je primjerice slučaj sa Španjolskom, te se novac najčešće prelijeva u Njemačku.
Na konferenciji je tema bila i razvoj tržišta kapitala. Ludwik Sobolewski, bivši čelnik varšavske burze, danas najrazvijenije u regiji, kaže da su razvoj burze temeljili na samostalnom rastu ne razmišljajući o preuzimanjima, što im je i omogućilo vodeću poziciju i povjerenje s obzirom na to da je danas velik broj kompanija izlistan na varšavskoj burzi. Zato su preporuke razvoj tržišta u lokalnim okvirima, a svakako prije toga donošenje strategije razvoja. A to podrazumijeva, primjerice, razvoj novih proizvoda i dobar odnos sa sudionicima na tržištu.
>> Ako se kriza ne sanira do kraja, mogla bi ući i u kroničnu fazu
