Sektor gospodarenja otpadom tijekom proteklih godina prolazi ozbiljne reforme, a jedna od najvećih svakako je uvođenje sustava primarne selekcije komunalnog otpada. Radi se o sustavu koji bi trebao potaknuti odgovornije ponašanje građana prema otpadu, povećati stupanj reciklaže korisnih sirovina, te u konačnici rezultirati iznimno pozitivnim gospodarskim efektima.
Ipak, put do njegovog uvođenja neće biti lak, jer osim znatnih infrastrukturnih ulaganja podrazumijeva i goleme promjene u ustaljenim navikama građana, formulaciju mjera penalizacije onih koji se novih pravile neće držati, ali i fundamentalnu promjenu u funkcioniranju i organizacijskim strukturama tvrtki koje se bave gospodarenjem otpadom.
Nakon izmjena Zakona o održivom gospodarenju otpadom, najvažniji državni akt koji bi trebao definirati to područje svakako će biti Uredba o komunalnom otpadu. Taj dokument trebao bi jasno propistati sve tehničke, tehnološke, organizacijske i financijske uvjete funkcioniranja tržišta izdvojenog prikupljanja otpada.
Primjerice, prema dosad dostupnim nacrtima Uredbe, u Hrvatskoj bi već polovicom godine trebao biti uveden novi model plaćanja usluge odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada, temeljen na predanom volumenu otpada. Utoliko, građane će se motivirati da što više korisnih sirovina izdvajaju, recikliraju i temeljem toga smanjuju volumen komunelnog otpada, pa i svoje račune.
Već samo ta novost biti će golema promjena za funkcioniranje sustava, utoliko što će komunalne tvrtke i jedinice lokalne samouprave biti dužne osigurati dostupnost adekvatne infrastrukture, ali i ustrojiti kompleksne sustave praćenja i kvantificiranja količine odloženog otpada. Također, ovakve promjene u sustavu naplaćivanja njihove osnovne usluge, nužno će potaknuti i veliko restrukturiranje njihovog poslovanja, s obzirom da će im poslovni prihodi postati znatno volatilniji.
Utoliko, evidentno je kako je Uredba o komunalnom otpadu jedan od akata koji će definirati budućnost poslovanja tvrtki koje se bave gospodarenjem te vrtse otpada, a velika važnost tog dokumenta i brojni interesi koje mora uvažiti vjerojatno su i razlog zašto još uvijek nije donesena, iako je javna rasprava provedena još prošle godine.
S obzirom na neslužbene najave kako bi Uredba trebala biti donesena u veljači, prva prilika za javnu prezentaciju njezinih ključnih odredbi, te javnu diskusiju zainteresirane javnosti s prestavnicima državnih institucija o tim odredbama, mogla bi biti konferencija Croatia WasteExpo – Gospodarenje otpadom u organizaciji Poslovnog dnevnika.
Croatia Waste Expo – Gospodarenje otpadom najveća je stručna konferencijsko-sajamska manifestacija posvećena problematici gospodarenja otpadom u Hrvatskoj.
Tradicionalno se održava u ožujku, razdoblju godine kad su već moguće adekvatne analize događanja i poslovanja tvrtki iz tog sektora u ranijoj godini, no i poznati svi planovi vezani za izmjene regulative, financijske natječaje i investicije koje će se u sektoru gospodarenja otpadom dogoditi u 2015. godini.
Utoliko, smisao konferencije je da posluži kao mjesto okupljanja i savjetovanja svih bitnih dionika u ovom sektoru – predstavnika komunalnih poduzeća, čelnika lokalne samouprave, proizvođača opreme, te državnih institucija.
Specifičnost ove konferencije je da sudionicima nudi mogućnost izravne i organizirane komunikacije s predstavnicima ključnih državnih i javnih institucija zaduženih za formulaciju i provedbu politika gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, kao što su Ministarstvo zaštite okoliša i prirode te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Iskoristite mogućnost, nazočite konferenciji i od relevantnih sugovornika potražite odgovore na pitanja koja imate.
Konferencija Croatia Waste Expo – Gospodarenje otpadom 2015. održat će se 19. ožujka 2015. u maloj dvorani Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski u Zagrebu, a sve dodatne informacije o programu, kotizacijskim paketima i mogućnostima oglašavanja mogu se naći ovdje.
Svi naši vrli provoditelji ovih europskih direktiva zabili su glavu u pjesak poput noja i ne žele vidjeti onaj dio problema koji ne znaju, a možda niti ne mogu riješiti. Zgrade napravljene prije tridesetak godina rađene su sukladno tadašnjim zakonima.. Vjerojatno nije bilo obveze da se smetlišta naprave u zgradi te da se mogu zaključavati protiv neželjenih korisnika. Tako su sada naša smetlišta javna, na javnoj prometnici izložena svakojakim dobronamjernim korisnicima. Do sada nam je jedina šteta od toga bila da su nam se kante prepunile dan prije termina pražnjenja i da je u međuvremenu pristiglo smeće završavalo na cesti. Uvođenjem novog sustava razni proizvođači otpada iz individualnih objekata biti će izravno materijalno stimulirani uvaliti svoje smeće nekim idiotima u zgradi koji će to morati platiti. I sada, ako bih nekoga pokušao upozoriti da koristi svoje smetlište, "diskretno" su mi znali pokazati pištolj iz pretinca za rukavice. Sad kada im je to čak i novčani interes nema načina kako ih spriječiti u tome. Plaćati umjesto njih? Da genijalno i onda Europi podnijeti izvješće kako sve savršeno štima. Poslikati im tablicu i slijedećih 5 godina potrošiti 10000€ na advokate. Neka mi onaj simpatični ministar obrijane glave reče kako je to zamišljeno!