Originalna kampanja kojom pozivaju mame da posjete tvornice u kojima proizvode paštete Argeta i uvjere se u kvalitetu, obila se o glavu Atlantic grupi. Negdje u realizaciji moto “odobrile mame” konvergirao je u poruku “odobrile lažne mame” s obzirom na to da su sudionice kampanje, potpisane imenima stvarnih žena, zapravo modeli sa Shutterstocka i Stock Photosa, specijaliziranih portala koji prodaju ilustracije. Tako su “mame” Selma Muratović iz Sarajeva i Martina Arsovska iz Skoplja u opisu portala zapravo “nasmiješene kućanice na bijeloj pozadini”, dok Maša Murko iz Ljubljane istodobno u SAD-u reklamira hormonalne preparate za žene u menopauzi.
Prava mama iz – Argete
Jedina autentična mama iz hrvatske kampanje zasad je Tatjana Mičović, majka dvoje djece i – zaposlenica Argete. Najveći je apsurd što je čak i fotografija paštete namazane na kruh “skinuta” s portala Archivio Fotografico. Atlanticu uistinu ne nedostaje novca za dobar marketing, a teško je vjerovati da čak i za paket pašteta ne bi mogli pronaći nekoliko mama spremnih “odobriti” paštetu pa se nameće pitanje što im je to trebalo. Nakon što su forume preplavili komentari razočaranih potrošača koji su im predložili da uvrste i fotografiju Pinocchija, aludirajući na laganje, a javili su se i mediji, u korporativnim komunikacijama Atlantica, koji bira 16 mama za televizijsku reklamu, priznali su pogrešku.
– Dojmove i mišljenje mama koje su posjetile tvornice Argete u Hadžićima ili Izoli planiramo prezentirati nakon što proces završi pa je odlučeno da se u međuvremenu na službenim stranicama koriste izjave anketiranih mama, prikupljene u razdoblju pretkampanje, ali uz simbolične fotografije i imena kako bi se izbjegla mogućnost favoriziranja prijavljenih sudionica – istaknula je Gabrijela Kasapović, direktorica korporativnih komunikacija grupacije i izrazila žaljenje zbog “zabune koju su mogli uzrokovati”. Nijedan segment kampanje, kaže, nije planiran u cilju obmane potrošača.
– Svjesni smo da smo nesmotrenom pogreškom u komunikaciji mogli ostaviti upravo suprotan dojam i zbog toga se iskreno ispričavamo – “posipaju se pepelom”, a na Facebook profilu obećavaju i da će od sutra koristiti “prave mame”.
Kršenje zakona
– Ako na slikama nisu mame, moglo bi biti elemenata zavaravajućeg oglašavanja – komentirao je predsjednik Društva za zaštitu potrošača “Potrošač” Ilija Rkman, koji baš i ne vidi puno spornih elemenata jer se o samom proizvodu koji, kaže, ima i “halal” certifikat, nije lagalo, a “lukavo je skrenuta pozornost s prave ciljane skupine, djece, na mame”. Bitno je drukčija ocjena Kamila Antolovića, sudskog vještaka za oglašavanje i tržišno komuniciranje i člana Suda časti HURA-e.
– Da se zaključiti, s obzirom na to da nije riječ o stvarnim osobama i njihovim izjavama, da se njihove tvrdnje ne mogu dokazati i da se time ne govori istina te se na taj način potrošače navodi na pogrešan zaključak. Kako je riječ o kršenju odredaba Kodeksa oglašavanja i tržišnog komuniciranja, time ovo oglašavanje nije dopušteno, što definira i nekoliko zakona, među ostalim i Zakon o nedopuštenom oglašavanju čiji se čl. 5. odnosi na zavaravajuće oglašavanje – odlučan je stručnjak.
>>Australski kreativci odaju tajne najboljih kampanja
