Dok je za vladajuću garnituru euro i sama mogućnost brzog ulaska u eurozonu nesumnjiv uspjeh i znatna prednost u nesigurnim vremenima, prve izjave opozicijskih stranaka sugeriraju da bi neke od njih, prije svih Most i Domovinski pokret, mogle osporavati euro svim mogućim sredstvima, moguće i referendumom.
Dosadašnja ispitivanja javnosti pokazala su da su hrvatski građani uglavnom proeuropski raspoloženi te ih je većina sklona preuzimanju eura. Gleda li se pravno, euro ne bi smio i trebao završiti na referendumu, no raspoloženje javnosti varava je ‘zvjerka’ te nijedna vlast ne bi mogla ignorirati volju naroda ako se netko zainati i primjerice prikupi milijun potpisa.
Eurizacija počela još s Titom
U novom odmjeravanju snaga važan će biti i stav SDP-a, koji oko eura nastupa s puno ‘ali’ i figa u džepu. Sluša li se ekonomiste, među njima prevladaju dva suprotstavljena mišljenja koja su u razgovoru za Večernji list saželi ekonomisti Željko Lovrinčević i Ljubo Jurčić. Za malu i otvorenu ekonomiju prednosti ‘šlepanja’ uz jače i pametnije su velike, ali jednako tako ima to i svojih mana jer gubi mogućnost da se zaštiti od toga da je progutaju. Ista ta dvojba prati i EU, a za prvih sedam godina članstva Hrvatska ne može reći da je na gubitku. Čisto pragmatično, zajednička će valuta prebrisati niz transakcijskih troškova, ali i valutnu klauzulu koja sve vrijeme visi nad glavom dužnika. Euru se više iz političkih nego iz ekonomskih razloga zasad jasno opiru Poljska, Mađarska i Češka, dok Rumunjska važe i čeka da vidi kako će u svemu proći susjedna Bugarska.
– U hrvatskom slučaju ERM 2 mehanizam trenutačno je razdjelnica koja nas spašava od vjerojatnog gubitka investicijskog rejtinga, što je jako važno u ovim okolnostima – kaže Lovrinčević, koji je među onima koji smatraju da će euro donijeti više prednosti nego nedostataka. Na suprotnoj je strani Ljubo Jurčić, koji kaže da je veliki eurofil te zagovornik eura i Europske unije, ali boji se da Hrvatska neće od njega imati koristi.
– Ja isto štedim u eurima jer ne želim biti u poziciji onih koji će izginuti za pravdu, ali želim da se zemlja organizira i da dođe u situaciju da ima koristi od eura. Novac za državu nije samo platno sredstvo već i instrument kojim se upravlja ekonomijom. Japanski jen postao je snažna valuta kad je 60-ih godina prošlog stoljeća japanska ekonomija postala snažna. Njemačku marku nitko nije htio nakon 1945. godine, ali jest poslije kad je njemačka ekonomija postala snažna – kaže Ljubo Jurčić te podučava da odnos među valutama različitih zemalja pokazuje odnos produktivnosti različitih zemalja. Ako neka zemlja ima manju produktivnost, ona može održati punu zaposlenost samo uz nižu vrijednost valute. Hrvatska, međutim, zbog dugova građana premreženih deviznom klauzulom desetljećima vodi politiku jake domaće valute, što je destimuliralo proizvodnju i pogodovalo širenju uvoza.
– Naša je produktivnost mala, a vrijednost domaće valute visoka zato što u proteklih 25 godina nismo upravljali vlastitom valutom. Rezultat je takve politike da smo na dnu. Euro je dobra i snažna valuta jer iza nje stoji snažna njemačka ekonomija i ekonomije koje imaju snažne stope razvoja. Euro je dobar za razvijene zemlje, ali nije za Grčku, Španjolsku, Portugal i ostale manje razvijene zemlje koje se ne mogu nositi konkurentnošću prvih te im zajednička valuta donosi više štete nego koristi – kaže Jurčić koji je uvjeren da će se Hrvatska pretvoriti u europskog prosjaka, silno ovisnog o pomoći drugih.
Za njega je eurizacija domaćeg financijskog sustava bila fikcija i izgovor da se novac ne koristi kao poluga razvoja. Koliko god besmisleno bilo danas plakati za ‘prolivenim mlijekom’ i očekivati zaokret dok ste u predvorju eurozone, Jurčić je uvjeren da se više radnih mjesta može spasiti uz kunu nego uz euro. Odgovara mu Lovrinčević, koji kaže da su gubitak nacionalnog suvereniteta i eurizacija ovih prostora počeli otvaranjem Jugoslavije 70-ih godina prošlog stoljeća u vrijeme Josipa Broza Tita. Od tada pa do dana današnjeg Hrvati iskazuju nepovjerenje u vlastite institucije i valutu, za što su zaslužne sve političke garniture koje su vladale zemljom. Eurizacija je posljedica nepovjerenja građana u vlastite institucije i valutu.
Važno preživjeti koronu
– Moguće je da će netko ponovno pokušati plasirati ideju referenduma o euru u politički prostor, ali malo je vjerojatno da će ona proći jer ljudi trebaju shvatiti da ulazak u ERM 2 mehanizam daje sigurnost cijelom financijskom sustavu uključujući banke, a time i sigurnost kompletne štednje građana. Ne treba se igrati s nekim stvarima i politizirati ih jer bi negativne konzekvence bile strašne – veli Lovrinčević.
Hrvatska je, smatra, u optimalnoj poziciji, smanjila je postojeći rizik, a opet ima dovoljno vremena da se vidi razvoj situacije u eurozoni i kakve će posljedice ostaviti pandemija te kako će proći zemlje poput Italije ili Grčke.
– Potres u Italiji doveo bi u pitanje same temelje Europske unije, a razvoj situacije u toj zemlji teško je predvidjeti – veli Željko Lovrinčević. Do eura, odnosno do konačne odluke o pristupanju eurozoni proći će najmanje dvije-tri godine. Što će one donijeti ne samo Hrvatskoj nego i svijetu, golema je nepoznanica. Stoga bi se fokus političara i stručne javnosti trebao prebaciti na to kako preživjeti nadolazeće mjesece i sačuvati radna mjesta i poduzeća od urušavanja.
>> VIDEO Macan i Mijić o propalom sastanku Plenkovića i oporbe na temu krize i recesije
cesi imaju krunu,.......i.......gdije su oni gdije smo mi,...........to je samo jedan od dokaza da nije problem u tome imati ili ne imati euro,........