OSIGURANJA
S obzirom na činjenicu da su i prinosi koje ostvaruju osiguravatelji iznimno niski, u skladu s okruženjem niskih kamatnih stopa, njihova ulagačka komponenta zapravo gotovo i ne postoji. U ovom slučaju “nomen est omen” – samo ime pokazuje njihovu bit – osiguranjem pojedinac rizik štetnog događaja iz svog okruženja prenosi na osiguravajuće društvo.
Ono što je bitno znati za ugovaratelje životnih osiguranja, koja su i najveća investicija, jest činjenica da se pri sklapanju ugovora definira razdoblje nakon kojeg se omogućava otkup police po određenoj vrijednosti. Za kraće trajanje osiguranja to može biti godina, no najčešće je razdoblje tri godine. To znači da u slučaju raskida police prije tog razdoblja, ugovaratelj ne dobiva natrag ni kunu uplaćenog novca. No, ako ugovoreni slučaj nastupi i dan nakon sklapanja ugovora, on ili njegovi nasljednici dobivaju cijelu ugovorenu svotu.
Također, moguće je mijenjati dinamiku uplata: one mogu biti mjesečne, tromjesečne polugodišnje i godišnje.
U slučaju nemogućnosti plaćanja, polica se može “zamrznuti” do najviše 12 mjeseci. Osiguravatelji odobravaju i pozajmice uz zalog polica osiguranja, a lombardne kredite uz vinkuliranje police osiguranja u korist banke odobravaju i banke.
FONDOVI, DIONICE, KRIPTOVALUTE
Osim fondova koji su rangirani od niskorizičnih novčanih do visokorizičnih dioničkih, dionice i kriptovalute zapravo su – ruski rulet. Ulaže se iz viška novca, uz dobrog savjetnika ili predznanje. I rezervirano je samo za one koji mogu podnijeti da izgube – cijeli ulog.
MIROVINSKI FONDOVI
Iako većina građana zna da im se iz plaće isplaćuju mirovinski doprinosi, jako ih malo samostalno bira obvezni mirovinski fond, a još manje potportfelj A, B ili C, prema kategoriji rizičnosti. Po strukturi imovine najagresivniji je potportfelj A – uglavnom je izložen hrvatskim i stranim dionicama, a u dionicama ima najviše 55 posto neto imovine. Namijenjen je ponajprije mlađim osiguranicima koji do umirovljenja imaju više od 30 godina pa lakše mogu otrpjeti volatilnost prinosa. Potportfelj B u dionicama drži maksimalno 35 posto imovine, a najmanje 50 posto ulaže u niskorizične obveznice. Najmanje rizični potportfelj C uopće ne smije ulagati u dionice. Osiguranici kojima je ostalo deset godina do umirovljenja automatizmom se sele iz potportfelja A u nižerizični potportfelj B ili C, kako odaberu, jer u A više ne smiju biti. Pet godina prije umirovljenja, ponovno automatski, njihov se portfelj seli u niskorizični C. Ako dosad i nisu sami uzeli svoj mirovinski potportfelj u svoje ruke, osiguranici ga tijekom godina mogu besplatno mijenjati, ali samo jednom u tri godine, i to u mjesecu u kojem su rođeni, u godini života koja je djeljiva s tri. “Krovni” mirovinski fond mogu mijenjati kad požele.
ZDRAVSTVENA OSIGURANJA
Tek kad su suočeni s ozbiljnijim zdravstvenim problemima, hrvatski građani shvate koliko medicinskih usluga moraju plaćati sami. Ako u tom slučaju nemaju ugovoreno dopunsko zdravstveno osiguranje, situacija je bitno teža. Uz HZZO, pruža ga cijeli niz privatnih osiguranja i pokrića su manje-više slična. I dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje svrstavaju se u kategoriju dobrovoljnih, onih koje osiguranik ugovara po vlastitu izboru. Budući da ih građani plaćaju iz svog džepa, nije nevažno što zauzvrat dobivaju, koje su usluge uključene i kolika je ugovorna mreža zdravstvenih ustanova s kojom surađuje zdravstveno osiguranje koje mu pruža uslugu, to trebaju proučiti prije izbora. Procijene li da bi, zbog svog zdravstvenog stanja, tijekom godine mogli imati potrebu za hitnijim specijalističkim pregledima ili pretragama na koje se dugo čeka, dobro je razmisliti je li jeftinija opcija ugovoriti policu dodatnog zdravstvenog osiguranja umjesto plaćanja pojedinačnih pregleda koji je cijenom mogu nadmašiti.
