PADAJU INOZEMNE INVESTICIJE U HRVATSKU

Strane ulagače smeta prijevod dokumenata na hrvatski jezik

Novac
Arhivska fotografija
17.09.2009.
u 12:27

U odnosu na prošlogodišnjih 3,3 milijarde eura stranih ulaganja, naša će zemlja ove godine teško dosegnuti te brojke. Prema preliminarnim podacima, u prvih šest mjeseci ove godine uloženo je 900 milijuna eura, od čega manje od trećine u industriju.

Hrvatska je u prvoj polovici ove godine zabilježila 900 milijuna eura stranih ulaganja, a najviše se strani kapital "upumpavao" u financijsko posredovanje (banke, telekomunikacijske tvrtke ili osiguravajuća društva), dok investiranje u prerađivačku industriju stagnira. U 2008. godini zabilježeno je 3,3 milijarde eura stranih ulaganja i teško da će Hrvatska ponoviti prošlogodišnju razinu ino-investicija po kojima je bila prva među zemljama nastalim raspadom Jugoslavije.
 
- Kad gledamo inozemna ulaganja u prva tri mjeseca u našoj zemlji, ne možemo biti zadovoljni njihovom strukturom. Očita je dominacija financijskog posredovanja s 41 posto udjela te jačanje  trgovine, dok ne ohrabruje stagnacija ulaganja u prerađivačku industriju koja iznosi 27 posto - komentirao je strukturu priliva stranog kapitala u Hrvatsku Alen Škudar, ispred Direkcije za statistiku Hrvatske narodne banke.
 

- Radimo na modelu privatizacije neaktivne državne imovine u suradnji s drugim 
institucijama kako bi privukli strane ulagače i ostvarili što bolje rezultate. Ulaskom u Europsku uniju kvaliteta strukture ulaganja znatno raste pa se i mi tome nadamo -  drže u Agenciji za promicanje izvoza i ulaganja.
 
Češka je tako prošle godine zabilježila deset milijardi dolara stranih ulaganja, Mađarska 6,5 milijardi, a Bugarska devet milijardi. Sve zemlje našeg bližeg ili daljeg okružja iskoristile su članstvo u Europskoj uniji te imaju dvostruko veća ulaganja nego Hrvatska.

Već uobičajeno - birokracija koči ulaganja
- Najčešći prigovori stranaca, odluče li se svoj kapital uložiti u našu zemlju, odnose se na već dobro znanu birokraciju i dugotrajnu proceduru. Stranci su navikli rješavati stvari u vrlo kratkom roku, što u Hrvatskoj nije slučaj pa i kada je ulagački kapital u pitanju. Neki se investitori čude kada moraju dokumentaciju prevesti na hrvatski jezik, na čemu također prigovaraju, istaknula je Božica Lapić - zamjenica ravnatelja Agencije za promicanje izvoza i ulaganja.

- No znatno teži problem jest neriješeno pitanje vlasništva nad nekretninama, zbog čega su primjerice neka izraelska ulaganja ostala kratkih rukava. Imamo jako rascjepkane parcele, jedan dio zemljišta je miniran, dok nam s druge strane dosta zemljišta, pa i državnog, stoji neiskorišteno - ocijenila je.
 
- Tu je i pitanje privatizacije gdje su stranci imali loših iskustava, napose kroz spore sudske procese koje vode - upozorava zamjenica ravnatelja Agencije. 

Slovenci radije ulažu sami nego da im kapital dolazi
- Stranci su prošle godine uložili u Srbiju 2,9 milijardi dolara, jednu milijardu u Bosni i Hercegovini, dok je Slovenija zabilježila 1,8 milijardi dolara stranih investicija. No 
Slovenija je specifična po 1,4 milijarde dolara koje je lani uložila van svojih granica, što govori o živosti ondašnje privrede i želji da sudjeluje u globalnim kretanjima.
 
- S druge strane Hrvatska je lani van svojih granica uložila 170 milijuna dolara, najviše u kemijsku industriju, ostavljajući  dojam kao da nije zainteresirana za širenje na vanjsko tržište, što govori koliko je gospodarstvo na domaćem tržištu na koljenima - procjena je dr. Branka Vukmira, posebnog savjetnika Konferencije UN-a za trgovinu i razvoj u Hrvatskoj. 
 
 Zemlje u razvoju zabilježile rast stranih ulaganja
Udar ekonomske krize smanjio je u prva tri mjeseca 2009. godine globalna ulaganja za 44 posto, ostavljajući najave oporavka tek za 2011. godinu. Sveukupno gledajući u ovoj godini, prema predviđanju Konferencije UN-a za trgovinu i razvoj kriza će svesti svjetska ulaganja na 1,2 bilijuna dolara. 
 
Zemlje u razvoju zabilježile su čak i rast ulaganja od 17 posto, jer nisu bile tako 
pogođene krizom kao razvijene zemlje, koje su zabilježile pad od 26 posto.
 
Najviše su padom ulaganja pogođene Velika Britanija, Kanada i Irska, dok su bolje prošao od njih, gledajući priliv stranog kapitala, SAD s čijeg je tla i potekla kriza koja je potresla cijeli svijet.
 
Rusija kao bogata zemlja koja je uvijek zapinjala kapitalu za oko, privukla je također unatoč krizi strana ulaganja u 2008. godini u visini od 70 milijardi dolara (2007. godine 55 milijardi). 
 
S ostvarenih 83,5 milijardi dolara, prije dvije godine, Kina je s Hong Kongom zabilježila rast na 170 milijardi dolara ino - ulaganja lani, bez čega ta dalekoistočna brzorastuća ekonomija nikada ne bi doživjela svoj gospodarski uspjeh.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije