Veleučilište VERN u suradnji s Večernjim listom dodjeljuje punu trogodišnju stipendiju za prijediplomski studij Poslovna informatika, čija je vrijednost 110.250 kuna. Kroz pet lekcija VERN-ovih predavača, objavljenih u pet brojeva Večernjeg lista budućim studenima otvara se prozor u svijet poslovne ekonomije. Pročitajte drugu lekciju i prijavite se za sudjelovanje u kvizu!
Više o stipendiji i kvizu: www.vern.hr/point/stipendija
Kada se spomene pojam program, većina ljudi pomisli na one koji se izvode na računalu, a to su programi za obradu teksta, računalne igre, aplikacije za gledanje filmova i još desetke sličnih. Dosta ljudi će se sjetiti mobitela, već stariji modeli su imali korisne programe poput rokovnika i adresara, a na današnjim pametnim uređajima moguće je pretraživati Internet, primati e-mail, čitati elektroničke knjige i izvoditi razne druge aplikacije. No tu priča ne završava – kada u uređaju za cestovnu navigaciju odaberete početnu i krajnju točku putovanja, pokreće se program koji izračunava najkraći put između zadanih točaka i prikazuje ga na zaslonu uređaja. Dakle, programi se pojavljuju i kod uređaja za cestovnu navigaciju. Zapravo, kod bilo kojeg elektroničkog uređaja: DVD reproduktora, perilice rublja, hladnjaka, koriste se mali programi koji korisniku olakšavaju rad s njima.
Što je to programiranje?
Programi nastaju kao rezultat programiranja – postupka kojim se stvara računalni program što rješava određeni problem. Program se zapisuje u skladu s pravilima programskog jezika, a može biti opće (Java, C++, Visual Basic, C# i drugi) ili specijalizirane namjene kao što je SQL, jezik namijenjen upravljanju podacima u relacijskim bazama podataka. Programske jezike moguće je razvrstati prema konceptu na koji ih stvaramo – dijelimo ih na proceduralne, objektno-orijentirane, funkcionalne i logičke, premda ta podjela i nije toliko striktna.
Programi se danas uglavnom pišu unutar odgovarajuće razvojne okoline koja značajno olakšava postupak programiranja. Unutar okoline se lakše povezuju dijelovi programa, omogućena je kontrola ispravnosti napisanog koda, a naprednije okoline olakšavaju timski rad na programu i praćenje raznih verzija programa. Uspoređivati pisanje programa u razvojnoj okolini s pisanjem programa van nje je isto kao uspoređivati vožnju modernim automobilom i konjskom zapregom.
Da bi se uopće moglo pristupiti pisanju programa u nekom programskom jeziku potrebno je napraviti neke preliminarne korake: analizirati problem, definirati ulazne i izlazne parametre, precizno odrediti korake koje vode ka rješenju (napraviti algoritam) te dizajnirati sučelje pomoću kojeg će korisnik i program komunicirati. Ako je početni problem prevelik, tada se razbija na manje probleme koje je lakše riješiti, ali i kod njihovog rješavanja opet provodimo iste korake.
Pojasnimo korake u programiranju na primjeru programa koji za zadani bruto iznos izračunava autorski honorar. Ulazni parametri su iznos bruto iznosa i stopa prireza, izlazni parametri su neto iznos honorara, porez i prirez. Sam postupak izračuna može se naći u nekoj knjizi iz računovodstva: 1. odbij neoporezivi dio, 2. izračunaj porez i prirez, 3. izračunaj neto iznos tako da od bruto iznosa odbiješ porez i prirez. Primijetimo da je redoslijed koraka bitan, jer se treći korak ne može provesti bez da znamo koliki su porez i prirez.
Zanima me informatika, ali ne i programiranje…
Jasno je da ne žele svi studenti postati programeri, ali vještine koje se razvijaju učenjem programiranja poput preciznog definiranja problema i koraka u njegovu rješavanju, rješavanje problema svođenjem na niz manjih, lakše rješivih koraka, te organiziranja podataka potrebnih za rješavanje problema se mogu primijeniti i u drugim sferama života i rada. Slobodno možemo reći da logika koja se primjenjuje kod programiranja iskoristiva je i kod niza drugih vještina koje zahtijevaju organiziranost i optimizaciju.
A mene baš zanima programiranje…
Ako ste osoba koju baš zanima programiranje, pripremite se za noći koje ćete provoditi tražeći pogrešku u programu, ali i za divne trenutke uživanja kada shvatite da program koji ste napravili radi točno ono što ste zamislili. Za posao se ne treba bojati – svaka nova tehnologija koja dolazi zahtijeva programere koji će znati napisati program koji će je maksimalno iskoristiti.
