Svaki Hrvat ima dvije i “provuče” ih, u prosjeku, svaka tri dana. O karticama govorimo, debitnima i kreditnima, koje su, prema podacima HNB-a, glavni način plaćanja, posebice od prošle, prve pandemijske godine. Banke ih izdaju, to zna svatko, ali da na četiri milijuna stanovnika kod nas ima 6,9 milijuna debitnih te 1,9 milijuna kreditnih kartica, posve je novi podatak, koji je HNB iznio u svojoj publikaciji “Platne kartice i kartične transakcije”.
Imamo 10% manje bankomata
Počeli su oni s bankomatima kao mjestima na kojima se “plastika” mogla, prije pojave POS uređaja, više-manje jedino koristiti, ali da se trend nešto promijenio, govori i činjenica da je tih aparata iz kojih Hrvati vade keš kod nas sve manje. Točno 4894 bilo ih je koncem prošle godine, što je 10 posto manje nego ih je bilo 2019.
– Najveći broj bankomata evidentiran je u Gradu Zagrebu, njih 1070, a najmanji broj ih je u Požeško-slavonskoj županiji, 49 – ističu u HNB-u, u kojem dodaju i kako je 22 posto bankomata beskontaktno, odnosno u njih se kartice ne moraju fizički gurnuti prije upisivanja PIN-a, već ih je dovoljno uz uređaj prisloniti. Što se same rasprostranjenosti bankomata tiče, barem kad je posrijedi njihov broj po četvornom metru određene lokalne jedinice, najviše ih je i dalje u Zagrebu, koji ima 1,7 bankomat na metru kvadratnom, dok je u Ličko-senjskoj tek 0,01 bankomat na teritoriju iste veličine.
Vratimo se sad malo opet na same kartice, odnosno transakcije koje se njima obavljaju, a čiji je broj u posljednjih pet godina u prosjeku godišnje rastao 8,1 posto. S transakcijama rasla je i sama vrijednost kupoprodaje, i to za 6,7 posto.
– I na kartičnom tržištu posljednjih godina dolazi do znatnih promjena zasnovanih na tehnologijama i funkcionalnostima. Jedna je od tih promjena i porast broja izdanih beskontaktnih platnih kartica. Tako je u Hrvatskoj u 2020., u odnosu na 2019., zabilježen znatan porast broja izdanih beskontaktnih platnih kartica od čak 59,47 posto, odnosno na dan 31. prosinca 2020., na našem tržištu bilo je izdano 5,670.596 beskontaktnih platnih kartica ili oko 65 posto ukupno izdanih platnih kartica – govore u HNB-u, iz kojeg objašnjavaju da je trend beskontaktnih kartica popratio i onaj porasta broja POS uređaja na koje je kartice dovoljno samo prisloniti.
U 2015. beskontaktnih je POS-ova, primjerice, bilo 28.407, dok su lani zabilježena 83.204. Da prosječno svaki Hrvat ima dvije kartice, već smo rekli, ali HNB ima još jednu statistiku po kojoj je broj debitnih kartica po stanovniku 1,63, dok je kreditnih 0,43. Ili, u prijevodu, “plastikom” na dug kupuje otprilike svaki drugi Hrvat. A koliko se troši?
Neovlašteno više od 19 milijuna
– U 2020. godini platne kartice izdavala je 21 kreditna institucija i dvije institucije za elektronički novac, a njihovi su korisnici ukupno obavili 526,15 milijuna kartičnih platnih transakcija s ukupnom vrijednosti od 178.154,15 milijuna kuna. Broj ukupnih kartičnih platnih transakcija u 2020., u odnosu na 2019., povećao se 1,2 posto, a njihova vrijednost 0,9 posto.
Prosječan mjesečni broj platnih transakcija karticama izdanima u Hrvatskoj iznosio je 43,85 milijuna, a prosječna mjesečna vrijednost transakcija tim karticama 14.846,17 milijuna kuna – kažu iz HNB-a, pa iznose pojednostavnjuju.
Kako? Jednostavnim objašnjenjem da su po stanovniku godišnje obavljene 122 platne transakcije, a njihova godišnja vrijednost, također po stanovniku, bila je 41.380 kuna. A nisu samo, nažalost, vlasnici kartica koristili one koje su na bankama “izvadili” jer iz HNB-a objašnjavaju i koliko je bilo prijevara.
– U 2020. utvrđene su ukupno 54.624 nacionalne kartične platne transakcije neovlaštena korištenja s ukupnom vrijednosti od 19,295.020 kuna. Prosječna vrijednost transakcije utvrđenoga neovlaštenoga korištenja iznosila je 353 kune – kažu u HNB-u, iz kojeg ističu i da se troši više kad se plaća karticom, u odnosu na šoping s kešom.
– Prosječna vrijednost platne transakcije gotovim novcem u 2020. iznosila je 59 kuna, a prosječna vrijednost nacionalne kartične platne transakcije 196 kuna – kažu u HNB-u.
VIDEO: Svaki peti građanin zadužio se tijekom pandemije
Jedino kaj peglam je kad nadem puza na salati