Franak je u odnosu na kunu od početka ove godine uzletio čak 20,55 posto, što je zadalo velike glavobolje građanima koji imaju kredite u "švicarcima". Po srednjem tečaju HNB-a, jedan franak je 2. siječnja 2010. vrijedio 4,92 kune, a jučer se za jedan franak dobivalo čak 5,93, kune što će dodatno podebljati mjesečne rate na kredite u "švicarcima".
U odnosu na 2006. godinu franak je ojačao čak 28,6 posto, a prosječne rate kredita porasle su gotovo 700 kuna u ovoj godini. Dakle, građani s kreditima vezanim uz "švicarce", za mjesečnu ratu od 650 franaka za ne previsoki stambeni kredit na kraju ove godine trebaju izdvojiti otprilike 660 kuna više nego na početku 2010.
Analitičari očekuju da će rate kredita u "švicarcima" i dalje letjeti u nebo budući da će franak nastaviti svoj uzlet i u 2011.
Dužnička kriza
– U idućoj godini franak će prijeći psihološku granicu od 6 kuna. Očekujemo da će najvišu vrijednost ostvariti na kraju prvoga tromjesečja 2011. – kazao je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Rast švicarskog gospodarstva nije glavni razlog povećane potražnje za švicarskom valutom i porasta njezine vrijednosti. Glavni je krivac nestabilna eurozona i nedovoljno brz oporavak američkog gospodarstva.
– U SAD-u je većina imovine u dolarima i eurima. Investitori su zabrinuti zbog dužničke krize u nekim zemljama EU, a američko se gospodarstvo ne oporavlja dovoljno brzo. Investitore zabrinjava stanje na američkom tržištu rada i u sektoru nekretnina pa su se okrenuli franku, koji je jedino sigurno rješenje – objasnio je Šantić.
Veliko opterećenje za eurozonu je sebičnost zemalja članica koje na zanima zajednički interes.
– Investitori ne vjeruju da postoji dovoljno jedinstvene volje, zemlje gledaju samo svoj interes – kazao je Šantić.
Uzlet franka zaustavit će se kad se stabilizira eurozona, a ako do toga ne dođe, morat će intervenirati i središnja švicarska banka.
– Švicarska središnja banka nalazi se između dvije vatre. Jačanjem franka, s jedne strane, slabi švicarski izvoz, a jačaju i inflatorni pritisci. Banka će morati podići referentne stope – kazao je analitičar Zdeslav Šantić.
Analitičari ne predviđaju euru bolju i sretniju 2011. godinu.
Euro izvor nestabilnosti
Ugledni britanski list Financial Times prognozira da će 2011. najvjerojatnije donijeti nove krize jer će neke članice eurozone i banke morati reprogramirati dugove. List predviđa bijes javnosti protiv najvećih mjera štednje još od 30-ih godina prošlog stoljeća, koje provodi nekoliko država.
– Euro će, čak i ako preživi iduću godinu, i dalje biti izvor političke, ekonomske i financijske nestabilnosti, kako za eurozonu, tako i za cijeli svijet – upozorava FT.
Nije rast vrednosti švajcarskog franka doneo glavobolju grašanima koji imaju kredite u \"švajcarcima\" nego ih je doveo na rub egzistencije. Da im je doneo samo glavobolju ne bi bilo problema jer postoje aspirini. Protiv ovoga što je skok kursa doneo nema pilula. I ovo su prave teme oko kojih se javnost mora okupiti (masovno siromaštvo) a ne oko onoga što vam serviraju političke partije i njihovi mediji, u sklopu predizborne kampanje.