Reprivatizacija - Modeli pomoći tvrtkama

Svoja potraživanja država će pretvarati u vlasničke udjele

'25.01.2010., Zagreb, Hrvatska - Sredisnjica HDZ-a ,sjednica predsjednistva HDZ-a,ministar finanacija Ivan Suker napusta sredisnjicu HDZ-a.  Photo: Robert Anic/PIXSELL'
'Robert Anic/PIXSELL'
01.03.2010.
u 19:00

Analitičari smatraju da ne može postojati skupni pristup svim tvrtkama te da treba početi od velikih, primjerice Ine. Odabir u koje će se tvrtke ulaziti trebat će biti pažljiv.

Vlada radi na modelu pomoći tvrtkama u poteškoćama koje će biti razvrstane u dvije do tri skupine, a trebao bi uskoro biti gotov, potvrdio nam je ministar financija i potpredsjednik Vlade Ivan Šuker.

Početi s Inom

Šuker bi ovaj tjedan trebao započeti razgovore sa socijalnim partnerima vezane uz mjere potpore od države, za tvrtke koje više ni krediti ne mogu spasiti. Detalji modela pomoći za sada nisu poznati, no jedan od modela za pojedine tvrtke koje kasne s plaćanjem poreza, doprinosa ili drugih davanja državi bit će ulazak države u njihovo vlasništvo, odnosno reprivatizacija. Time bi se povećao udjel u HFP-u, no predsjednik Fonda Vedran Duvnjak još nije želio nagađati koliki udjeli i koje bi se tvrtke našle na tom popisu.

Odabir u koje će se tvrtke ulaziti trebat će biti pažljiv, kažu stručnjaci, jer svakako nije isplativo ući u tvrtke koje su već gotovo obustavile proizvodnju i iz čijeg udjela država neće imati koristi te bi, dapače, mogla i dugoročno izgubiti. Kao primjer spominje se KIO Orahovica, jer je kandidat za pomoć. Odnosno, skeptični su prema najavljenu sustavnom pristupu pomoći, a ne individualnom. Analitičar Ante Babić tvrdi da treba početi od velikih tvrtki koje duguju državi, primjerice Ine, čime bi država vratila dio udjela u toj kompaniji.

 I SDP imao modele

Model pomoći tvrtkama koje su godinama kasnile s plaćanjem davanja državi poduzela je svojedobno i SDP-ova vlada. Jedan od modela bio je upravo ulazak države u neke od kompanija, a neki od poteza pokazali su se i uspješnima, odnosno vrijednost nekih tvrtki znatno je porasla prema početnoj cijeni duga državi.

U to vrijeme osnovana su i dva fonda, za zapošljavanje i regionalni razvoj, a koji se i sada spominje kao sudionik u jednom od modela pomoći. Osnovan je i tada jedan oblik fonda rizičnoga kapitala unutar HBOR-a koji je pomogao ulaskom u neke od tvrtki. Pomoć kroz fondove rizičnog kapitala Vlada je već najavila i tim sredstvima vrijednim oko milijardu kuna država bi također u suradnji s fondovima trebala pomoći nekim tvrtkama.

Komentara 3

OB
-obrisani-
23:27 01.03.2010.

He, he, ova drzava je obicna smijurija. Tko je svati ozbiljno, lose mu se pise.

OB
-obrisani-
23:08 01.03.2010.

Kak sad to? Pa država je loš gospodar i riješava se poslovnih subjekata. Da neće to biti kao banke ili brodogradilišta? Poslije \"saniranja\" prodati desetorostruko jeftinije? Ili ne.........

CA
Capolo
20:20 01.03.2010.

Da, neće više biti dugovanja, ali će država uči u valasništvo i tako spasiti pojedinu tvrtku sa svojim ulaganjim i kasnije ako bude potrebno prodati svoj udio i tako ostvariti dobit.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije