Luka Ploče Trgovina, koja je u vlasništvu Luke Ploče, neće se prodati, nego će se uzeti kredit za gradnju već gotovo šest godina planiranog terminala tekućeg tereta. Potvrdio nam je to predsjednik uprave Luke Ploče Ivan Pavlović.
– Investicija je vrijedna 20 milijuna eura. Od prodaje udjela u Luka Ploče Trgovini odustali smo jer nismo bili zadovoljni ni jednom ponudom – rekao je Pavlović.
Spor Delta Gripa
Kako doznajemo, među posljednjim ponuđačima bila je jedna kanadska tvrtka te francuski Rubis. Kanađani su navodno ponudili gotovo tri puta više novca od oko 7,5 milijuna eura koliko je nudio Rubis. Rubisova ponuda iznosila je između 7 i 12 milijuna eura. Pavlović je nedavno na osobni poziv Kanađana bio gost te kanadske tvrtke. Iz nekih krugova čuje se da je francuski Rubis dobro povezan s britanskom tvrtkom Delta Grip Trading, koja je u sporu s Naftnim terminalom Federacije Ploče (NTF) i koja je na arbitražnom sudu dobila spor protiv NTF-a.
Upravo je posljednjih dana zbog toga NTF bio u blokadi, a u ponedjeljak su stigle informacije da će Delta Gripu taj iznos biti plaćen. Riječ je o oko 7,5 milijuna eura, upravo onoliko koliko je Rubis htio dati za udio u Luci Ploče Trgovini, a zbog čega se povezanost Rubisa i Delta Gripa još više nametala. No iz izvora bliskih Delta Gripu opovrgavaju bilo kakvu vezu, a isto tvrdi i Pavlović. Inače, uz vodstvo tvrtke Delta Grip povezivalo se Jasminka Umičevića, no on je potvrdio da je bio samo njezin konzultant, te Vedrana Peršu, koji je uz Andriju Kojakovića u tvrtki CEOC. Inače, riječ je o osobama vezanim uz bivšu InterInu u Londonu. Spor između NTF-a i Delta Gripa nastao je kada je utvrđeno da je Delta Grip plaćao u prosjeku upola manju cijenu za skladištenje nafte od, primjerice, Ine ili Petrola. Što se tiče projekta Luke Ploče Trgovine – gradnje terminala za tekući teret, godinama je već, prema procjenama stručnjaka, neisplativ.
Smatra se da je takav kapacitet prevelik u odnosu na tamošnje potrebe. No interes tvrtki, pogotovu onih vezanih uz naftni biznis, postoji, samo nekima nije jasno zašto se, primjerice, od posljednje prodaje odustalo. Navodno zbog male ponuđene cijene, pa je zbog toga uprava mislila raspisati natječaj, a kada je i od toga odustala odlučila je projekt financirati kreditom. Pavlović kaže da bi se projekt 80 posto financirao kreditom, a 20 posto vlastitim sredstvima. Luka Ploče je, inače, prošle godine, prvi put nakon 15 godina, poslovala s gubitkom, no kako kaže Pavlović, to je bio kratkoročni efekt zbog odlaska 150 ljudi i isplate otpremnina. Razlog gubitka su, kaže, bile i tečajne razlike, s obzirom na slabljenje dolara te smanjen promet pa time i poslovni prihod. Ove godine očekuje se oporavak poslovanja, najavljuje Pavlović.
Manji promet i gubitak
Neto gubitak Luke Ploče bio je u prošloj godini 28,53 milijuna kuna. Promet preko Luke Ploče bio je 2,6 milijuna tona robe, što je za 42 posto manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Prihod od prodaje u 2012. godini bio je 124,69 milijuna kuna, što je manje 16,94 posto u odnosu na lani. Pad poslovnih prihoda, kako su naveli u upravi društva, prouzrokovan je padom prometa rasutih tereta tijekom 2012. godine zbog teškoća u poslovanju glavnih kupaca u BiH i gubitka tržišta u Italiji. Poslovni rashodi bili su 143,36 milijuna kuna, u što su uključena sredstva za otpremnine radnika u iznosu 15,13 milijuna kuna.
Bez otpremnina, poslovni rashodi manji su za osam posto. Glavnina prekrcaja tereta u 2012. godini odnosi se na Bosnu i Hercegovinu, oko 79,53 posto. Domaće tržište zauzima 11,56 posto ukupnog prometa, a zatim slijedi Italija, te prvi put i Crna Gora.
