Treba li povećati Fond za pomoć najzaduženijim članicama eurozone, pitanje je koje posljednjih dana muči članove Europske komisije. Kada je zadužena Grčka zapala u ozbiljnu krizu, Europska unija je prvo osnovala fond za pomoć toj zemlji, da bi kasnije, kada su se problemi počeli širiti po cijeloj Europi, osnovala Europski stabilizacijski mehanizam.
Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso i europski povjerenik za monetarna pitanja Olli Rehn zatražili su povećanje sredstava u Fondu za pomoć posrnulim članicama eurozone, koji bi trebao biti posebna garancija da manje zemlje eurozone neće ostati same kada se se nađu u problemima.
No, da bi se to osiguralo, fond, zvan i kišobran spasa mora biti dovoljno veliki, u njemu je sada 750 milijardi eura, odnosno na raspolaganju samo 440 milijardi – jer dio ukupne svote novca predstavljaju garancije.
Neki stručnjaci pak smatraju kako nema razloga da se ta suma povećava i prije nego što je postojeći fonda potrošen, jer bi se zemlje u dugovima mogle previše opustiti računajući kako imaju fond kao zaštitu, piše Deutsche Welle.
Veliki dio tog fonda mogao bi se potrošiti na refinanciranje dugova Grčke, Italije, Španjolske, Portugala i Irske, no pozitivno je to što financijska tržišta raspolažu velikim sredstvima koja su spremna ulagati, što je potvrdio i primjer dobre prodaje irskih obveznica u siječnju. Ne treba zaboraviti ni činjenicu da zemlje poput Italije i Španjolske ipak imaju iza sebe vrlo solidne banke koje uvijek mogu pomoći, primjerice Italiji koja ove godine mora osigurati 270 milijardi eura na tržištima.
Dio europskih analitičara vjeruje kako su ovi problemi i prilika, jer su Grčka, Irska i Portugal zemlje koje su zaostajale po konkurentnosti, a zahvaljujući krizi krenule su u ozbiljne reforme koje ih mogu samo dodatno ojačati.
Za prvu silu i hitno molim poslati u Hr vladu oko 300 milijardi Eur,kasnije bumo videli