U tjednu nakon Velike Gospe došlo je do laganog usporavanja potrošnje iskazane kroz fiskalizirane račune za približno stotinjak milijuna u odnosu na tjedan ranije, ali to je smanjenje u turizmu i ugostiteljstvu bilo blaže nego pretpandemijske 2019. godine, dok je u trgovini usporavanje bilo nešto izraženije.
U tjednu nakon Gospe fiskalizirana potrošnja bila je 5,99 milijardi kuna, a sedam dana prije blagdana 6,09 milijardi kuna. Te su tjedne brojke 2019. godine bile 5,1 i 5,2 milijarde kuna, što znači da se sredinom kolovoza trošilo više i bolje nego prije dvije godine.
Dupkom puna ljetovališta vratila su osmjeh na lice ministra financija Zdravka Marića, a generalno uzevši kroz fiskalne račune od veljače do početka ovog tjedna evidentirano je oko 1,5 milijardi kuna, odnosno 1,5 posto više prodane robe i usluga nego 2019. godine.
Siva ekonomija
Potrošnja je premašila razine iz 2019. godine. Podaci Porezne uprave otkrivaju da je ukupan broj izdanih fiskaliziranih računa niži. Jedan od razloga za veću vrijednost izdanih računa može biti i inflacija, no broj izdanih računa niži je čak i u udarnim tjednima tako da poreznici trebaju odgovoriti koliko je prisutna siva ekonomija. Generalna slika je dobra i upućuje na brz oporavak potrošnje izgubljene zbog karantena i zabrane putovanja.
Prema djelatnostima, ugostiteljstvo i turizam ove su godine izdali za trećinu manje računa nego 2019. godine, ali ukupna je potrošnja na godišnjoj razini u zaostatku samo 15 posto. S takvim prometom nitko iz te branše više ne bi bio kandidat za državne potpore za čuvanje radnih mjesta, no svaka tvrtka i obrt imaju neke svoje specifičnosti. Trgovina je s brojem fiskaliziranih računa u blagom zaostatku za pretpandemijskom godinom za manje od 2 posto, no vrijednost potrošnje je 5 posto iznad pretpandemijske godine. Trgovina je tijekom karantena profitirala na zabranama rada kafića jer je preuzela njihove konzumente, a kako je razina poreznih utaja u maloprodaji niska, to se osjetilo i na priljevu novca u državnu blagajnu. Hrvatska je Vlada ušla u ovu godinu s pretpostavkom da će turizam dostići 70 posto vrijednosti iz pretpandemijske godine, a slične projekcije imale su i druge institucije, što osigurava između 5 i 6 posto gospodarskog rasta u ovoj godini. Kako je sezona znatno bolja od očekivanja, vjerojatno će i stopa rasta biti veća od 6 posto.
Iduća godina jače štednje
Marić zasad ne najavljuje nova porezna rasterećenja od 2022. godine, no moguće smanjenje poreza spominje se od 2023. godine. Godina pred nama trebala bi biti godina jače štednje, koju će s vjetrom u leđa koji dolazi od turizma politika lakše provesti. Vlada ne odustaje od plana da ćemo već 2023. godine preuzeti euro, zbog čega treba odmah krenuti u znatnije smanjenje javnog duga te vraćenje deficita na kriterije iz Maastrichta. Dodatne reformske obveze proizlaze iz nacionalnog programa oporavka jer mrkvu vrijednu 6,3 milijarde eura možemo jesti istodobno s reformskim potezima koji bi trebali osigurati pretpostavke za dugoročni rast.
VIDEO Stopa inflacije u srpnju 2,8 posto, najviša od travnja 2013.
A nikad se vise nisu nakrali ugostitelji nego ovog ljeta. Prije su potkradali strance ali sad ne biraju.