ACI bi, prema najavama, u prvi krug dokapitalizacije trebao krenuti početkom sljedeće godine, a o tome se već razgovara s nekim od predstavnika mirovinskih fondova koji su, prema informacijama bliskih kompaniji, jedini poželjni ulagač u toj prvoj fazi kada se očekuje njihovo ulaganje, kako doznajemo, u iznosu od 35 do 40 milijuna eura. Država ne želi strateškog ulagača, nego financijskog te zasad neće dopustiti da itko preuzme većinski udjel u ACI-ju. Interes za ACI pokazao je i EBRD.
– EBRD ima interes za ulaganje u ACI, bilo kao strateški ili financijski ulagač – kažu u banci. No, kako doznajemo, u prvoj fazi država ne bi željela EBRD jer banka radi s turskom Dogus grupom, koja je već uložila u marine u Hrvatskoj, ali i došla do vlasništva u ACI-ju od oko šest posto. Postoji, naime, bojazan da EBRD ne proda svoj udjel Dogusu, a država nikako ne želi da veći udjel u ACI-ju preuzme konkurencija. Zanimljivo je da još nisu sva od četiri predstavnika obveznih mirovinskih fondova razgovarala s državom o ulasku u ACI, no potvrđuju da su načelno zainteresirani. Da je riječ o dobrom ulaganju, potvrđuje i uvjet koji im država daje, a to je da, ako uđu u ACI, moraju preuzeti i udjele u lošijim državnim tvrtkama, a među njima nam naš sugovornik spominje HAC i ARZ. Jedan od predstavnika fondova tvrdi da nije riječ ni o kakvom strogom uvjetu, a ako je riječ o budućoj monetizaciji autocesta, onda su interes ionako pokazali, a u to, zbog velikog novca, jasno, ne mogu ući sami. Prema investicijskom planu, u ACI bi trebalo uložiti oko 220 do 250 milijuna eura kroz novi kapital, a vrijednost kompanije tek treba procijeniti. Prema informacijama, iz kruga mirovinaca u ACI bi bio izabran jedan član uprave, a drugoga bi birala država i pridružili bi se zasad jedinom članu Draženu Nikoliću.
