Od 6. do 8. rujna Gudovac pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske postat će poljoprivredni centar Hrvatske zahvaljujući 27. Međunarodnom bjelovarskom sajmu. Renomirani je sajam najveća hrvatska poljoprivredna manifestacija koja već godinama okuplja i veliki broj zainteresiranih iz inozemstva što posjetitelja, što izlagača. Kako su nam otkrili organizatori, svi izložbeni prostori su rasprodani, a broj izlagača zadržan je za standardnih 500-tinjak jer nema dovoljno mjesta za toliki broj zainteresiranih. O rješenjima za izložbeni prostor te o tome što možemo očekivati ove godine otkrio je u razgovoru za Večernji list Davorin Posavac, direktor Bjelovarskog sajma.
Kakav nas vikend očekuje u Gudovcu?
Očekuje nas najstarija sajamska manifestacija Bjelovarskog sajma, 27.jesenski međunarodni bjelovarski sajam. U Hrvatskoj nema nijedne manifestacije s dužom tradicijom pa sama manifestacija to mora opravdati. Perjanica ove manifestacije je Državna stočarska izložba na kojoj se predstavlja nacionalno blago Hrvatske, a koju organiziramo u suradnji s Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Ministarstvo poljoprivrede je pokrovitelj te izložbe, i smatram da su izuzetno zahvalni Sajmu što već 27 godinu zaredom organiziramo takvu izložbu.
Zašto nemamo više izložbi stoke u Hrvatskoj?
Organizacija takvog događaja dosta je zahtjevna i izazovna. Svaki organizator takve vrste izložbe dužan je osigurati najbolje moguće uvjete za farmere i njihovo blago. Na Sajamskom prostoru Gudovac u tri dana sajmovanja, a u sklopu Državne stočarske izložbe predstavljene su najkvalitetnije i najbolje životinje s hrvatskih farmi. S obzirom na to da su one na svojim farmama smještene u modernim štalama I objektima, mi im ovdje tijekom ta tri dana moramo osigurati jednake uvjete kakve imaju doma. Osim toga, moramo im osigurati prijevoz, sve stručne službe, hranu i sve ostalo. Štale moraju biti čiste, okrečene i ispunjavati sve uvjete Veterinarske inspekcije, kao da otvarate restoran. S druge strane, moramo osigurati uvjete da izložba bude na visokom nivou što se tiče prezentacije i ugođaja. Sve u svemu, riječ je o logistički dosta zahtjevnom poslu čije pripreme počinju mjesecima ranije.
Koliko ulažete u organizaciju?
Organizacija sajamskih manifestacija je dosta zahtjevna i izazovna. Ulažu se veliki napori kako bi se osigurali najbolji uvjeti za sve izlagače. Sva događanja u sklopu sajamskih manifestacija moraju biti održana na visokom nivou što isto tako iziskuje velike troškove. Koliko smo uspješni, dokazuje i to da nam je već drugu godinu dodijeljena bonitetna ocjena AAA . Poslovanje Bjelovarskog sajma dobilo je najviše ocjene, pozitivnu i sigurnu procjenu rada za narednih 12 mjeseci. Svrstani smo u sam vrh domaćeg gospodarstva, uz bok tvrtkama iz Europske unije.
Osim Državne stočarske izložbe koju ste spomenuli, Jesenski sajam poznat je i po poljoprivrednoj mehanizaciji i brojnim edukacijama, a sadržaj ste dopunili i izložbama. Recite nam više o tome.
Točno je, uveli smo popratne sajmove s tematikom koja se naslanja na poljoprivredu. S obzirom na to da imamo jako veliki broj obiteljskih posjeta pa I onih kojima poljoprivreda možda I nije na prvom mjestu, prošle godine smo došli na ideju da uvedemo sajam hortikulture za sve ljubitelje uređenja okućnica I cvijeća. Nadalje, tu je i sajam grijanja i obnovljivih izvora energije „Peti element” koji je, siguran sam, poljoprivrednicima izuzetno zanimljiv jer nudi nove tehnologije. Ovdje se mogu upoznati s rješenjima ne samo za, primjerice, iskorištavanje solarne energije, već i s onima vezanima uz očitavanje podataka iz tla, praćenja usjeva dronom i slično. Kao što postoji koncept „pametnih kuća”, tako postoje i „pametne farme” i to je svakako nešto za čim postoji potreba. Uz poljoprivredu se, naravno, veže i građevinska industrija pa je tako i logična komponenta sajam građevinske i komunalne opreme. Kao i svaki puta, bit će dosta toga što će po prvi puta biti prezentirano u Hrvatskoj, ne samo u segmentu poljoprivredne mehanizacije, već i u ostalim spomenutim segmentima.
Koliko izlagača očekujete?
Interes je tradicionalno velik, sve izložbene površine su rasprodane. Očekujemo 500-tinjak izlagača iz svih krajeva Hrvatske, ali i Slovenije, Poljske, Italije, Srbija, Njemačke, Austrije, BiH, Mađarske, Češke, Danske i Nizozemske.
Ukratko, interes izlagača veći je od ponuđenih površina?
Da. Zbog toga smo odlučili na samom ulazu na sajam postaviti šator veličine 500-tinjak četvornih metara koji će nam služiti kao izložbeni prostor, ali i kao prostor za svečano otvorenje. Moram reći da je mi je drago što će u tom prostoru boraviti izlagači iz Grada Zagreba. Kada su svečana otvorenja bila u Aukcijskoj sali, nije bilo jednostavno pripremiti podlogu za Državnu stočarsku izložbu, a na ovaj način omogućit ćemo, vjerujem, kvalitetniju ceremoniju otvorenja, ali i održavanje te bitne izložbe.
Hoćete li onda sljedeće godine omogućiti veći izložbeni prostor za izlagače?
Uprava Bjelovarskog sajma konstantno, marljivo i naporno radi na ispunjavanju želja svojih izlagača. Osluškujući njihove potrebe, svake godine se trudimo dodatno urediti i proširiti izložbeni prostor, odnosno trudimo se podići standard izložbenog prostora i usluga čime isto tako nastojimo privući i nove izlagače. Pripremili smo i nove projekte ukupne vrijednosti od 19 milijuna kuna, među kojima je i preuređenje jedne od postojećih hala u modernu, grijanu halu koja bi omogućila čak tri tisuće četvornih metara novog, natkrivenog i grijanog prostora.
Što biste još od sadržaja na Sajmu izdvojili?
U šatoru u kojemu će biti svečano otvorenje bit će i pozornica na kojoj će tijekom tri dana sajmovanja nastupiti 20-tak KUD-ova i ostalih izvođača, bit će puno pjesme i plesa. Sajam će, kao i svaki puta, obilovati zanimljivim i aktualnim predavanjima s poljoprivrednom tematikom, izlagači će se pobrinuti za brojne premijere i predstavljanja, oni najmlađi vjerujem da će uživati u razgledavanju životinja. Osim velikih i malih domaćih životinja iz svih krajeva Hrvatske, bit će tu i jedna deva iz susjednog Đurđevca. Nastavljamo s tradicijom održavanja Bambino kupa. Sadržaja neće nedostajati.
Što je od navedenog publici najzanimljivije?
Na Jesenskom sajmu publika najveći interes pokazuje za Državnom stočarskom izložbom, najvećom nacionalnom izložbom stoke na kojoj se osim konvencionalnih pasmina predstavljaju i hrvatske izvorne i zaštićene pasmine domaćih životinja.
Kakva je situacija s cijenama, je li bilo promjena?
Cijene su i dalje jednake i vrlo povoljne. Cjelodnevna ulaznica košta 30 kuna za odrasle osobe, a 20 kuna za djecu od sedam do 15 godina, grupne posjete i osobe s invaliditetom. Predškolska djeca ne plaćaju ulaznicu. Parkiralište je i dalje besplatno, a zadržali smo i besplatnu autobusnu liniju od autobusnog kolodvora do sajma.
