Ove godine Jesenski međunarodni bjelovarski sajam održava se 27. put, od 6. do 8. rujna, kada Gudovac postaje mjesto okupljanja svega najboljeg u hrvatskoj poljoprivredi. Tim povodom u razgovoru za Večernji list bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajs otkrio je što prednjači u poljoprivrednoj proizvodnji Županije i što danas za njih predstavlja Bjelovarski sajam.
Prvi put je Bjelovarski sajam održan još 1993. godine. Koliko se napredovalo i što je sve ostvareno do danas?
Kao župan Bjelovarsko-bilogorske županije mogu reći da se ideja Županije prije 27 godina, kada je ustanovljen Bjelovarski sajam, u cijelosti ostvarila. Tada smo bili osnivači. Naravno, sada s Gradom Bjelovarom smo suvlasnici, a ono što je ključno je da smo pretvorili jedan sajam, koji je tada bio međužupanijskog tipa, u nešto što je preraslo u međunarodni sajam, najveći u ovom dijelu Europe, s jednom sjajnom tradicijom.
Što dominira u poljoprivrednoj proizvodnji Bjelovarsko-bilogorske županije?
Kada govorimo o poljoprivredi, i prije 27 godina, a i danas, Bjelovarsko-bilogorska županija je najpoljoprivrednija županija u Hrvatskoj. Razlog je vrlo jednostavan. Mi smo vodeća županija u nizu poljoprivrednih segmenata, posebice stočarstvu, proizvodnji mlijeka, meda i mnogih drugih poljoprivrednih proizvoda. Kao takvi smatramo da naša poljoprivreda nema samo sjajnu prošlost, nego da ima sadašnjost te budućnost. Istaknuo bih da se svaka peta kuna u gospodarstvu županije okrene u poljoprivredi. To treba istaknuti zato što je prosjek Hrvatske otprilike šest puta manji. Znači da po tome, apsolutno smo među vodećima. Posebno me veseli da je naša Županija druga po povlačenju sredstava iz niza fondova, kako europskih tako i Ministarstva poljoprivrede. To znači da smo pozicionirani daleko iznad svoje veličine. To pokazuje da se promijenila struktura, da znamo i mi napraviti europske projekte, znamo ih prijaviti i znamo povući sredstva. Ovoga trenutka je poljoprivreda sasvim sigurno i naša budućnost.
Što je s potporama i mjerama za poljoprivrednike?
Što se tiče same Županije, mi imamo niz aktivnosti vezanih uz poljoprivredu, gotovo najviše u Republici Hrvatskoj. Mjere su prilagođene potrebama temeljem dogovora s udrugama i predstavnicima poljoprivrednika, a možda najvažnija je proljetna sjetva koja je tradicionalna. S druge strane imamo i neke nove mjere od kojih je najuspješnija, po našem iskustvu, subvencioniranje premije osiguranja od elementarne nepogode. Međutim, isto tako ću reći da, kada govorimo o našoj poljoprivredi, želimo da cijela Hrvatska krene jednim drugim smjerom. Ovoga trenutka još uvijek pada poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj, ne treba to kriti. Cilj je stabilizirati, kao što to kaže Ministarstvo pa onda nadam se i preokrenuti, a kome je to važnije nego Županiji u kojoj poljoprivreda ima najveću važnost u svakodnevnom životu.
Što biste izdvojili od ovogodišnjeg programa na Jesenskom sajmu?
Moram naglasiti da je i ove godine u centru Državna stočarska izložba. Ideja koja se krila iza svega toga bila je jednostavna. Aktivnosti, ovakve izložbe i sajmovi se moraju dešavati tamo gdje je to logično, a to je upravo u našem kraju. Na Državnoj stočarskoj izložbi koju radimo u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede koje je i pokrovitelj izložbe, na jednom mjestu se predstavlja ono najbolje što hrvatsko stočarstvo ima, najbolja grla stoke.
Na što ste kao župan posebno ponosni kada je riječ o Bjelovarskom sajmu?
Što se samog sajma tiče, još ću posebno naglasiti da je preživio teške godine ekonomske krize, nije posustao. Ovoga trenutka mi imamo preko 500 izlagača. Bit će prisutno niz popratnih manifestacija. Izlagači dolaze iz raznih zemalja svijeta. Sajam tako postaje sjecište okupljanja svih poljoprivrednika. Kada govorimo o kalendaru sajmovanja tada svi oni koji se bave poljoprivredom i koji su na bilo koji način vezani uz tu granu gospodarstva znaju da je drugi vikend u rujnu vrijeme za naš sajam. To je manifestacija koja je po broju prodanih karata, kada zbrojimo Jesenski, Proljetni i druge manifestacije, vodeća tog tipa u Hrvatskoj. Što se Županije tiče, mene veseli činjenica da možemo očekivati i niz gostiju koji uveličavaju kako otvorenje, tako i sam tijek sajma. Moramo naglasiti da je i ove godine pokroviteljica našeg Jesenskog sajma predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, koja će i otvoriti sajam, a to daje pečat važnosti ukupnosti dešavanja kod nas. Tradicija je to koja, kada je ovaj sajam u pitanju, traje 27 godina, ali zapravo traje stoljećima u našem kraju.
