Sindikalne središnjice, kao i prije šest godina osjećaju se izigranima
od Vlade zbog nagla donošenja prijedloga zakona o radu, rađena bez
suradnje socijalnih partnera, a koji im je dan na uvid ovih dana, u
vrijeme godišnjih odmora.
Usklađivanje s EU
Predloženi zakon, koji bi se već u jesen trebao naći u Saboru, usklađen
je sa smjernicama Europske unije. No je li sve neophodno donijeti,
sindikati će tek provjeriti. Zakon predviđa godišnji odmor od najmanje
24 dana te radni tjedan od maksimalno 48 sati. Predviđa se i ukidanje
radne knjižice, koju je europska administracija ocijenila birokratskom
preprekom, s obzirom na vremenska ograničenja.
Zatim, u zakonu se definira noćni i smjenski rad, kao i noćni smjenski
radnik, predviđa se ukidanje zabrane rada žena noću u industriji, kao i
odredbi prema kojima žena ne smije obavljati teške fizičke poslove,
radove pod zemljom ili vodom.
Predsjednik NHS-a Krešimir Sever kaže da se neće izjašnjavati o
zahtjevima sindikata vezanima za potrebne izmjene u zakonu prije
njihova traženog susreta s premijerom, na kojemu bi se trebala iznijeti
načela na kojima će se zakon temeljiti, odnosno uvidjeti nužne
promjene. No o nekima od tih zahtjeva već se govorilo
tijekom godine.
Zahtjevi sindikata
Primjerice, skraćivanje rada na određeno vrijeme na najdulje godinu
dana uz odredbu da takav rad može biti iznimka. Zatim, brisanje odredbe
da se zbog plaće može štrajkati tek nakon roka od 30 dana.
Tražilo se i vraćanje odredbe kojom je poslodavac obvezan radniku samo
uz prethodno pismeno obrazloženje dati otkazati ugovor o radu.
Niti poslodavci nisu bili upoznati i pozvani na suradnju u pripremi
zakona, pa i oni pripremaju primjedbe. Na njih se je već ukazivalo, a
odnose se prije svega na dio vezan za otkazne rokove i otpremninu.
ZAKON O RADU
