Super nam je u vrtiću, igramo se i družimo. Kada bude sunce, ići ćemo i van – kažu mališani koje smo zatekli u prizemlju zgrade Općine Kamanje. Prvi su dobili vrtić po principu javno-privatnog partnerstva.
Općina uredila prostor
– Uredili smo poslovni prostor u prizemlju zgrade općine i dali ga u najam obrtu za dadiljanje koji plaća režije. Zadovoljni smo jer sada imamo vrtić za mališane iz naše općine, točnije njih 12 kojima plaćamo 60 posto pune cijene, pa roditeljima ostaje platiti 700 kuna. Uz to, imamo novi obrt s dvoje zaposlenih – kaže Damir Mateljan, načelnik Kamanja.
Suradnjom je zadovoljna i Mirjana Klemenić, vlasnica obrta za dadiljanje “Vesela panda”. Iako sličnih obrta u županiji ima već nekoliko, a dva u Karlovcu, ovaj u Kamanju specifičan je jer se nalazi u poslovnom prostoru općine.
– Općina je uredila prostor, sufinancira smještaj i zadovoljna sam suradnjom. Kao odgojiteljica radila sam u vrtićima s više djece u grupi pa mogu reći da je rad s 12 mališana idealan – kazala je Klemenić. Osim djece iz Kamanja, imaju i djecu iz Ozlja i Žakanja.
– Planiramo tijekom godine početi dogradnju obližnjeg vatrogasnog doma za potrebe vrtića gdje bi bio smještaj za 30-ak djece. Gradnja će koštati 3,5 milijuna kuna, a projekt ćemo kandidirati za fondove EU – kaže Mateljan.
Nose se s krizom
Inače, Kamanje je općina sa svega 1200 stanovnika, ali poznata po tome što je 2007. povukla najviše novca iz fondova EU, čak milijun eura, što je bilo najviše po broju stanovnika u općini, u cijeloj EU. Proračun im je od 2007., kada je iznosio 800.000 kuna, narastao na lanjskih 3,4 milijuna kuna.
– Proračun je porastao zbog većeg udjela u porezu na dohodak, jer smo općina u 2. kategoriji razvijenosti, ali još više zbog udjela u porezu na dobit. To pokazuje da tvrtke i obrti u Kamanju dobro posluju – komentirao je Damir Mateljan i dodao kako je u općini 40-ak obrta te više 400 radnih mjesta u gospodarstvu; od većih tvrtki poput Uniwelda, u kojem strojeve proizvodi 200 djelatnika, preko Pletiksa, u kojem radi oko 150 ljudi, do niza manjih obrta.
– Ljudi su 90-ih godina počeli otvarati obrte i tvrtke i uspijevaju se nositi s krizom. Gotovo 90 posto ljudi koji su otvarali obrte radili su u Sloveniji prije rata i, kada su tamo ostajali bez posla, krenuli su u privatne vode. Ljudi su iznimno vrijedni. Nemamo većih problema s nezaposlenima, pa smo i za javne radove morali angažirati ljude iz drugih sredina – kazao nam je načelnik.
