Tijekom ovog tjedna održana su dva informativno-edukativna događanja pod nazivom Regionalni dani EU fondova te su mogućnosti financiranja putem europskih fondova predstavljene u Bakru i Murskom Središću. Riječ je o dvogodišnjem projektu koje organizira Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u suradnji s institucijama u sustavu upravljanja i kontrole korištenja EU fondova, koji se provodi u 30 gradova diljem zemlje. Cilj događanja je informirati širu javnost o dosadašnjim postignućima i rezultatima, kao i mogućnostima korištenja EU fondova, u svrhu smanjenja nejednakosti, jačanja regionalnoga razvoja te postizanja društvenog i gospodarskog rasta Republike Hrvatske.
“Želimo istaknuti sve mogućnosti koje nam se pružaju u okvirima EU. Hrvatska je prije više od 20 godina bila pogođena ratom, otkad i traje gospodarski oporavak, a danas nas čeka presjedanje Vijećem EU. To znači da plovimo punim jedrima stoga nam treba više optimizma i vjere u naše ljude”, istaknuo je u pozdravnom govoru gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić.
“Cilj Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je maksimalno se povezati se s regionalnom i lokalnom samoupravom kako bismo razmijenili iskustva i unaprijedili suradnju na svim razinama što će zasigurno rezultirati uspješnijom apsorpcijom europskih sredstava.” Istaknula je to Tajana Huzak, pomoćnica ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. “U posljednjim godinama zabilježen je značajan rast ugovaranja projekata sufinanciranih iz europskih fondova”, navela je i osvrnula se na područje Primorsko-goranske županije gdje je, kako je rekla, ugovoreno 664,6 milijuna eura, odnosno 5,1 milijarda kuna, od čega čak 626,5 milijuna eura, odnosno 4,8 milijardi kuna u mandatu ove Vlade. Istaknula je i neke od najznačajnijih projekata – poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka, projekt izgradnje državne ceste DC403 od čvora Škurinje do luke Rijeka, projekt prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području otoka Krka, projekt poboljšanja vodnokomunalne infrastrukture aglomeracija Cres, Lašćina, Martinšćica, Nerezine i Mali i Veli Lošinj, što je tek mali dio onih projekata koji su još u provedbi. Svi su ugovoreni u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija i financirani iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Primorsko-goranska županija među uspješnijim je županijama u RH po ugovorenosti bespovratnih sredstava. “Cijela županija je jedno veliko gradilište”, smatra Kristina Burina Bonefačić, savjetnica za razvoj u Upravnom odjelu za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Primorsko-goranske županije. “Između 30-80 milijuna kuna se odnosi na lučke projekte. Provodimo 70-ak projekata za koja su osigurana sredstava u vrijednosti 280 milijuna kuna. Završio je proces energetske obnove u šest osnovnih škola, u što je uloženo oko 33 milijuna kuna”, navela je i dodala da županija ima programe sufinanciranja kapitalnih ulaganja, pripremne dokumentacije za projekte i one koja je potrebna za natječaje za europska sredstava.
33 milijuna
kuna uloženo je u energetsku obnovu šest osnovnih škola u Primorsko-goranskoj županiji
Na panelu su sudjelovali direktori tvrtki Damir Juretić iz tvrtke Vargon, Marin Meštrović iz Montcommercea te član Uprave tvrtke Riven – Marko Štrljić. U Vargonu, kako je naveo Juretić, pomoću EU fondova koje su koristili u nekoliko navrata, uspjeli nabaviti nove strojeve, s ciljem da budu što konkurentniji. Ne planiraju, kaže, stati s investicijama. “Korisno je uz sebe imati nekog tko će vam pomoći u provedbi EU projekta nakon potpisa ugovora zbog kompleksnosti procedura ili određenih izmjena u projektu koje su moguće, no bitno je da sam cilj projekta ostane nepromijenjen”, poručio je. Meštrović je pak rekao da su, koristeći fondove, prijavili izgradnju novog postrojenja, što im je pomoglo da odvoje proizvodnje, podignu kvalitetu, dvostruko povećaju kapacitet, a većinu proizvoda danas izvoze na austrijsko, njemačko, belgijsko i talijansko tržište. “U sljedeće dvije godine nabavljat ćemo nove strojeve i pomagala. Poduzetnicima koji će odlučiti koristiti fondove poručio bih da dobro isplaniraju projekt”, rekao je Meštrović. Štrljić i njegova tvrtka kasnije su počeli koristiti sredstva, koja su im pomogla da već ove godine zaposle ljude koje su trebali zaposliti tek sljedeće. “Ne bismo uspjeli bez podrške državnih institucija, ali i HAMAG-BICRO-a. No, svakako je potrebno poraditi na ubrzanju procedura”, naglasio je i zaključio panel savjetom za poduzetnike: “Oslonite se na pomoć konzultanata, ali nemojte izabrati najjeftinijeg.” Nakon panel diskusije Duško Radulović iz tvrtke Sensum održao je predavanje o investicijskim projektima Primorsko-goranske županije, najavivši planove za novo razdoblje. O ključnim točkama provedbe projekata govorila je Martina Rezo iz HAMAG-BICRO-a, a Josipa Živko i Ivan Križanović iz iste agencije prezentirali su pregled otvorenih i planiranih natječaja za poduzetnike te ESIF zajmove i jamstva. Regionalni dani EU fondova u Bakru zaključeni su radionicom kako napisati projektni prijedlog i dobiti sredstva iz EU fondova koju je vodila Samanta Kušenić iz Core Consultinga, predstavivši preduvjete za prijavu na natječaj, pripremu natječajne dokumentacije, proceduru slanja projektne prijave te način bodovanja i ocjenjivanja projekta.
Baš kao i u Bakru, Mursko Središće je isto aktivno kada je riječ o povlačenju sredstava iz EU fondova. ‘’Već 2010. smo se prijavili na pretpristupne fondove i tada smo dobili milijun kuna. U vrijeme recesije to je bio veliki novac i bilo nas je strah pogriješiti, a ulaskom u EU je postalo lakše i nastavili smo grabiti prilike. U novoj financijskoj perspektivi želimo i dalje slijediti potrebe i želje građana, a 283 milijuna kuna su vrijedni projekti koji su provedeni ili odobreni do sada’’, rekao je gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak.
Kako ističe, investicija najtežeg projekta iznosi 250 milijuna kuna, a riječ je aglomeraciji Murskog Središća. To je stoljetni projekt koji osigurava zaštitu voda i poboljšava životni standard stanovnika na ovom području, a do 2022. bi trebao biti završen.
‘’Osim tog projekta, možemo spomenuti i dječji vrtić u vrijednosti 9,5 milijuna kuna i projekt produženog boravka u dječjim vrtićima u iznosu 13, 5 milijuna kuna. Radili smo i na izgradnji prometnica u iznosu od 7 milijuna kuna te razvoju širokopojasne infrastrukture u iznosu od 60 milijuna kuna’’, dodao je Srpak.
Projekt razvoja širokopojasne infrastrukture ima tendenciju razvoja novih radnih mjesta, a jedan od projekata čija je primarna vrijednost zapošljavanje je i projekt „Zaželi“. Za njega su dobili 1,5 milijuna kuna te je zaposleno čak 8 žena.
Regionalni dani EU fondova održavaju se već 24. put, a cilj je osvijestiti zainteresiranu javnost o važnosti i mogućnostima financiranja u okviru fondova Europske unije. Kako je istaknuo državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Velimir Žunac, ovdje se govori o bespovratnim sredstvima i mogućnostima koje poduzetnici, obrtnici i poljoprivrednici imaju priliku iskoristiti i na taj način unaprijediti svoje poslovanje. Međimurska županija i grad Mursko Središće primjer su dobre prakse korištenja EU sredstava, a u cijeloj županiji u ovoj financijskoj perspektivi ugovoreno je 153 milijuna eura. ‘’Na početku mandata bili smo na 9 posto, a danas smo na gotovo 80 posto ugovorenosti sredstava koja su nam na raspolaganju u ovoj financijskoj perspektivi, što iznosi čak 8,5 milijardi eura. Cilj nam je dogodine doseći ugovorenost od 100 posto ili više“, rekao je Žunac. “Intenzivno radimo i na pojednostavljenju procedura kako bismo omogućili još efikasnije korištenje EU sredstava na svim razinama.”
Na panel diskusiji raspravljalo se o izazovima koje povlačenje sredstava iz europskih fondova nosi, a predstavljeni su i primjeri dobre prakse koji jasno ukazuju da se uz pomoć europskog novca stvari značajno pomiču prema naprijed.
Proračun grada Murskog Središća je 57 milijuna kuna, a iz EU fondova do sada su povukli 33, 5 milijuna kuna. Možda bi ta brojka bila i veća, no glavni izazov predstavlja ponekad spora administracija. Zašto stvari nekada ne idu glatko, stvar je okolnosti. Kako govori Srpak, kod bavljenja projektom vrtića imali su zastarjelu dokumentaciju koju je trebalo obnoviti, a investicija za vrtić je nakon recesije iznosila više nego što je bilo predviđeno. U svemu je najbitnija podrška i suradnja, zaključio je na kraju. a iako se čini da ju za JLS od strane države ponekad nedostaje.
Ana Kralj iz Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDEA napominje kako je njihova glavna uloga biti podrška poduzetnicima i poljoprivrednicima. U nizu natječaja stvari se često mijenjaju u hodu, a to je kada radiš za poduzetnika koji nema vremena čekati, posebice izazovno. Problemi nastaju ponekad i u nedostatku komunikacije između državne i lokalne razine, koja je ipak značajno unaprijeđena posljednjih godina. Podrška i razumijevanje države za potrebe na lokalnoj razini je presudna i tu se nadamo nastavku pozitivnih iskustava koje imamo u zadnje vrijeme, rekla je Kralj.
Izazovi koje donosi javna nabava su nerijetko i najveći, a istoj se često pristupa s osjećajem da ćeš nešto pogriješiti. ‘’Ovisno o posredničkom tijelu mijenja se razina strogoće, a činjenica je da postupak pripreme projekta dosta traje. Naš zakon o javnoj nabavi je možda stroži nego što bi trebao biti i korekcija je ono što nas možda najviše plaši. Ako nešto nije u crticu napravljeno, zna biti problematično’’, dodala je Kralj o izazovima s kojima se nose.
Da je lagano ne bi bilo zanimljivo, našalio se gradonačelnik Srpak, a unatoč izazovima lokalni poduzetnici dokazuju kako zbog EU fondova stvari ipak idu naprijed. Jedan od njih je i direktor tvrtke Sobočan interijeri Franjo Sobočan. Do sada su uz pomoć Eu fondova uspješno ostvarili 2 projekta, a i treći privode kraju.
250 milijuna
kuna osigurano je za aglomeraciju Murskog Središća, koji je trenutno najveći projekt
‘’Strategiju razvoja bazirali smo na svjetskim tržištima, a za to smo trebali kvalitetan i konkurentan proizvod. Da bi to mogli osigurati morali smo ući u investicijski ciklus za povećanje prostornih i tehnoloških kapaciteta. Na prvom natječaju iz strukovnih fondova bili smo jedan od 28 prvih projekata i to smo do 2016. uspješno proveli, a kasnije 2016. povukli smo sredstva za IKT projekt. Više od 4 milijuna kuna dobili smo za prvi, a 240 tisuća kuna za drugi, i to nam je olakšalo investiciju.
Treći projekt se odnosi na 4. halu, a do sada smo 9 milijuna kuna povukli iz EU fondova. Riječ je oko 15 posto ukupnih investicija, a da nije bilo toga, možda ne bismo imali poziciju na tržištu koju imamo danas’’, objasnio je Sobočan. Pozitivan primjer korištenja EU fondova dolazi i s obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Balaž. Bave se kozarstvom, a do sada su koristili bespovratna sredstva iz mjere 6.1. za mlade poljoprivrednike i 4.1.2. za smanjenje štetnog utjecaja na okoliš. Tu nije kraj, a planiraju se prijaviti i na mjeru 4.1.3. za obnovljive izvore energije. ‘’Korištenje ovakvog izvora financiranja unaprijedilo nam je poslovanje i rezultiralo time da su naša djeca, umjesto odlaska u inozemstvo, ostala raditi u Hrvatskoj na svom OPG-u’’, zaključio je Robert Balaž. Nakon panela Sandra Majsan iz Javne ustanove za razvoj Međimurske županije predstavila je projekte od strateške važnosti za županiju, dok je Josipa Markušić iz HAMAG-BICRO-a govorila o ESIF zajmovima i jamstvima te zajmovima i jamstvima za ruralni razvoj. Sa svrhom približavanja mogućnosti financiranja u okviru Programa ruralnog razvoja - Nikola Turčin i Ana Jagetić iz Poslovne zone Ivanec predstavili su aktualne mjere te postupak prijave na natječaje putem AGRONET aplikacije.
