Ministarstvo financija pokrenulo je postupak izdavanja nove državne obveznice na europskom tržištu, odnosno novog zaduženja, budući da u svibnju treba otplatiti 1,25 milijardi eura starog duga, odnosno obveznicu koja je izdana prije osam godina uz kamatu od 3,875 posto. Prije godinu ili dvije Hrvatska se na stranim tržištima zaduživala za 1,1 posto, jedna obveznica izdana je i na rok od 20 godina, no prošla su vremena jeftinog novca.
Prinosi na desetogodišnje hrvatske obveznice skočili su ovaj tjedan na 2,2 posto, čak se i njemački bond popeo iz negativne zone na 0,85 posto, talijanskom je dugu cijena porasla na 2,5 posto, poljskom više od 6 posto... Hrvatska se ove godine treba zadužiti dodatnih 40 milijardi kuna, bilo za otplatu starog duga koji sjeda na naplatu, bilo za novi deficit koji će biti stvoren tijekom godine, a cijena duga sigurno će biti viša nego što je bila prije godinu dana. Pitanje je, zapravo, gdje će stati i hoćemo li se vratiti u vremena kad su kamate bile od šest do sedam posto. U Ministarstvu financija škrti su na riječima kad je riječ o mogućoj cijeni zaduženja, čini se da se proračun u prva tri mjeseca punio dobro, i to jednim dijelom zbog nastavka gospodarskog rasta, ali ponajviše zbog inflacije koja puni proračun. Naravno, zasad, jer postoje i dodatni troškovi, od socijalnih transfera za energente do mogućih povišica plaća kojih ne bi bilo da inflacija nije grunula svom silinom. Osim energenata, snažno rastu i cijene hrane te raznih sirovina što znatno poskupljuje mnoge proizvode i usluge. Ima naravno i psiholoških poskupljenja, jer nitko ne želi biti posljednji u toj utrci.
– Svi su dosad uživali u poplavi novca kao kad se svinje valjaju u blatu, ali to je bila velika greška monetarnih vlasti. Stvorena je golema količina novca koja je dovela do inflacije. Sada nitko ne želi preuzeti odgovornost za pogrešne poteze te se krivnja pokušava prevaliti na Putina i Rusiju, ali Putin je samo ubrzao neizbježno. Američki predsjednik prvi je okrivio Rusiju za svoju inflaciju od 8,5 posto, a znamo da Amerika ne trpi štetne posljedice ruskog napada na Ukrajinu, kaže Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta u Zagrebu, koji se boji da je pred nama dulje razdoblje gospodarske stagnacije, što je među ostalim potaknuto i velikim rastom cijena.
– Države koje imaju visok javni dug i doživljavaju se kao rizične godinama će plaćati visoku cijenu nerazumne politike, dodaje Lovrinčević. Krajem prošle godine hrvatski javni dug bio je 80 posto BDP-a i zbog visoke stope gospodarskog rasta u godinu dana smanjio se za 8 postotnih poena.
Hrvatska narodna banka smatra da će gospodarstvo rasti sporije, umjesto 4,1 mogli bismo ove godine imati rast od 3,2 posto uz prosječnu stopu inflacije dva puta veću nego prošle godine, odnosno 5,4 posto umjesto 2,6 posto.
