Pitanje svih pitanja u ocjeni zadnjeg rebalansa proračuna, koji je trebao ponuditi odgovore na europske zahtjeve smanjenja strukturnog deficita, jest hoće li EU pristati na to da se prihodi po osnovi izvlačenja osoba s beneficiranim stažom iz 2. stupa već od ove godine ukalkuliraju kao tekući, a ne jednokratni prihodi. Poznato je, naime, da se Slavko Linić sprema obvezati pred EU da će u 2016. primitke po osnovi izvlačenja beneficiranih iz 2. stupa zamijeniti prihodima od novog poreza na nekretnine, poreza na kamate te poreza na kapitalnu dobit koji su kontinuirani, ali ih još nema i pitanje je hoće li ih nova vlast uvesti u 2016. godini.
Pojedini stručnjaci procijenili su da se Linić možda diskretno konzultirao s predstavnicima EK o priznavanju kontinuiteta te da je dobio pozitivan mig, ali je najnoviji intervju koji je dao premijer Zoran Milanović otkrio da hrvatska Vlada zapravo već očekuje nova natezanja s EU te se u idućem razdoblju može očekivati dalje urušavanje hrvatskog fiskalnog kredibiliteta na međunarodnoj razini. S obzirom na to da ni Mađarima ni nedavno Poljacima nije prošlo prebacivanje sredstava iz 2. stupa u proračun kao stavka za koju se može smanjiti strukturni deficit (to mogu biti samo prihodi od tekućih uplata osiguranika), može se pretpostaviti da će slično proći i Hrvatska te da Milanović i Linić zapravo računaju na trogodišnji okvir koji su dobili za eliminaciju deficita.
Drugim riječima, s obzirom na to da će početni proračunski minus biti i viši od predviđenog i bez obzira na širinu ukupnog Linićeva zahvata (prilagodba je viša od 8 milijardi kuna), Hrvatska neće u ovoj godini moći isporučiti obećano te, sasvim sigurno, ni u 2015., tako da sva financijska drama ostaje onome tko bude vodio zemlju u postizbornoj 2016. godini.
Iz Milanovićeva intervjua jasno je da već računa na to da za nepriznavanje prihoda od prebacivanja beneficiranih za smanjivanje strukturnog deficita zapravo nema konkretnih penala te govori o procesu trogodišnjih pregovora. Problem je u tome što neispunjavanje obećanja u ritmu rezanja deficita može dovesti do nastavka rasta cijena zaduživanja te stoga financijskog kolapsa. Valja upozoriti da su se prije nekoliko dana Slovenci vratili nedovršena posla iz SAD-a. Krenuli su u novo izdavanje dvojne dolarske obveznice, ali su procijenili da je bolje povući se s tržišta nego ulaziti u rizik previsoke cijene. Hrvatska samo može proći gore nego Slovenija, pogotovo uz nova natezanja s tijelima Europske unije.
>> Obveznu mirovinsku štednju trebalo bi uplaćivati u proračun, a mirovine iz proračuna
Ajde nas pustite da radimo i prestanite nas više gušiti porezima za svaku glupost. Imamo znanja, volje i sposobnosti i itekako imamo što ponuditi strancima. Državi treba priljev novca iz inozemstva, a vi to svojim kompliciranim sustavima otežavate. Hrvatska bi procvjetala kada bi tisuće malih obrtnika i djelatnika moglo izvoziti svoje proizvode i usluge, da ih u startu ne pokopate doprinosima, golemim poreznim stopama i davanjima. Pustite nas da zaradimo, i taj novac trošimo u našoj zemlji. Jel to tako komplicirano shvatiti? ...i još nešto, kako da naplatim tražbine od firmi koje mi dvije godine duguju, a sada su u predstečajnoj nagodbi? Nikako, pretpostavljam...