Prvi paketići crvenih plodova iz kerestinečkih staklenika Zarja grupe na police trgovina uranili su gotovo mjesec dana. Berba prvih hrvatskih cherry, harmony, coctail i grappolo rajčica traje, naime, već drugi tjedan, za što je najzaslužnija rana sadnja, još u prosincu prošle godine, kaže suvlasnik Zarje Zvonimir Belić.
No ni sunce koje je ovih dana upeklo kroz stakleni pokrov ni pjesme Miše Kovača, koje su se za našeg obilaska čule s razglasa, ne odmažu u dozrijevanju mini plodova, koji su Zarja grupi posljednjih godina priskrbili titulu najvećeg regionalnog proizvođača cherry rajčica, a na berlinskom su sajmu nedavno nominirani i za jednog od 100 najboljih proizvođača rajčica u svijetu.
Imaju i brend za klince
Hidroponsku proizvodnju na tri hektara staklenika, temeljenu isključivo na biološkoj zaštiti, bez kemikalija, oprašuje oko 4000 bumbara. Rajčice će rasti sve do prosinca, što je tehnološki skup, zahtjevan i strogo kontrolirani posao. Teško je i zamisliti da će svaka od mirisnih stabljika visokih oko 2,5 metra za to vrijeme narasti i 20 metara. Nakon svake berbe obrani se dio spušta i omata oko vreće s kompostom iz kojih biljka raste, svakih tjedan do dva za jedan “kat”, pa sedamdesetak radnika, od kojih su više od 70% žene u dobi iznad 35 godina, posla ima cijele godine. Oko 90% proizvodnje Zarja plasira na domaće tržište na kojem im je najveći partner Konzum, ali i druge trgovačke lance. Sve osim Lidla, odgovara Belić, dok 10% proizvodnje završava u izvozu u Sloveniji.
Ove godine na tržište će lansirati i sorte Sunstreem i Campari, a kao zdrave dječje zalogajčiće brend Bumbolino, koji će obogatiti i žute i ljubičaste cherry rajčice, kaže Belić. Bez problema bi na tržište mogli plasirati i 4 milijuna paketića rajčica godišnje, umjesto sadašnjih 2 milijuna, na kojima su lani uprihodovali 16 milijuna kuna, oko 2 milijuna više nego godinu ranije. No već petu godinu uzaludno čekaju natječaje koji će im omogućiti da se prošire na dodatna tri hektara, ulože do 45,6 milijuna kuna te zaposle još 50-ak radnika. S više od 1 ha staklenika, nisu, naime, “podobni” ni za novac iz fonda EU IPARD, za koji je krenuo novi natječaj Ministarstva poljoprivrede. Belić kaže kako u zemljama u okruženju proizvođači nisu imali takvih restrikcija iz IPARD-a. A kako kasni i program ruralnog razvoja RH 2014. do 2020., na ulaganje ne mogu računati ni u iduće dvije godine.
Ranija berba, niže cijene
– Ništa ne tražim od države, samo neka mi ne odmaže – ogorčen je Belić te ističe kako mjesecima čeka termin ili barem telefonski odgovor pomoćnice ministra poljoprivrede, Davorke Hajduković, što mu je činiti. – Kolika trebam imati ulaganja u poljoprivredi da bi me ona primila – pita Belić, kojemu je nevjerojatno da su domaći proizvođači toliko podcijenjeni.
Kako bilo, usporedno s domaćim rajčicama, ovih dana na tržište prispijevaju i domaći špinat, blitva, salata... iz plasteničke proizvodnje, koja je uranila nekoliko tjedana, a za toliko će i vanjska proizvodnja, koja se već naveliko rasađuje, slažu se povrćari Zlatko Zagorec i Stjepan Horvat. Ne bude li mrazeva u travnju, to bi moglo utjecati i na cijenu, koja bi mogla biti i 20-ak posto jeftinija, tvrdi Horvat. A i na manji uvoz, s obzirom na to da potrošači sve više cijene domaće proizvode.
>>Traže se sezonci! Na rezidbi se može zaraditi i 22.500 kuna
>>'Sadašnjoj vlasti poljoprivreda nije strateška grana'
samo neka mi ne odmaže – ogorčen je Belić