Rad na daljinu samo je početak puno veće revolucije koja mijenja prirodu samog poslovanja. Mobilnost, autonomija, pamćenje, objektivnost i brzina pet su vrijednosti koje će definirati digitalne zdravstvene organizacije 21. stoljeća. Umjetna inteligencija neće uništiti poslove, promijenit će ih. Novo doba zahtijeva novu vrstu lidera. Moramo postati algoritamski lideri budućnosti i početi kombinirati duboko razumijevanje ljudske složenosti sa smislom za računalno razmišljanje - kazao je danas futurolog Mike Walsh otvarajući Future Tense, dvodnevnu konferenciju o budućnosti poslovanja u organizaciji Komunikacijskog laboratorija.
Budućnost liderstva
- Poslovi koje danas radimo, za 10 godina možda neće ni postojati, a možda će ih obavljati – roboti. Napredna i ponekad invazivna tehnologija nad kojom se mi zgražamo našoj će djeci biti dio svakodnevice, a važne odluke unutar vlade možda će se donositi bez ljudske intervencije - neka su od promišljanja sudionika koji su u zagrebačkoj Laubi, uz karizmatičnog Australca, raspravljali o budućnosti tehnologije, rada i obrazovanja, upravljanja, turizma, održivosti i liderstva. Konferencija je, naime, okupila još pet svjetski priznatih futurologa - Mikea Bechtela, Daniela Susskinda, Anne Lise Kjaer, Iana Yeomana i Dariju Krivonos - ali i lidere hrvatske poslovne scene koji su na jednom od panela raspravljali o lokalnoj perspektivi liderstva.
Predsjednica uprave Raifeissenbank Hrvatska Liana Keserić istaknula je da vođe budućnosti trebaju kombinirati lijevu i desnu stranu mozga. U isto vrijeme koristiti intuiciju i um, maštu i informaciju te kombinirati vjeru i činjenice.
Marko Vičič, osnivač i izvršni direktor Futura grupacije, smatra da se osnovni principi vodstva nisu promijenili.
- Naravno, okruženja i ljudi su se promijenili. Vjerujem u vodstvo koje uključuje poniznost i poštovanje - rekao je, objašnjavajući kako pomiriti dvije naizgled suprotstavljene strane, kreativnost i liderstvo.
- Vođa budućnosti trebao bi slušati svoje korisnike. Okupiti tim i pronaći način kako biti uspješan. Hrvatski lideri možda nisu najspremniji za budućnost, ali to se mijenja i idemo u dobrom smjeru. Hrvati su znatiželjni, ali oprezni. Moramo više poticati zaposlenike da griješe - poručio je pak Mihael Furjan, CEO Plive i predsjednik HUP-a.
Tema održive budućnosti jedna je od onih o kojima se najviše govorilo. Što održivost, ekologija, zelena industrija, znače u praksi malih i srednjih gradova i kompanija?
- Kad se bavimo nepredvidljivim problemima budućnosti, postoje dvije mogućnosti. Jedna je da se pravite da problem ne postoji i pretpostavite da će budućnost izgledati poput prošlosti. Druga je da prihvatite nepredvidljivost kao sastavni dio života i razvijate scenarije kako biste mogli donositi odluke. Ne kako biste predvidjeli, nego kako biste naučili koje akcije možete poduzeti da biste se pripremili za budućnost koja je drukčija od današnjosti. Koju ćete opciju izabrati? - pitala je izvršna direktorica Instituta za studije budućnosti iz Kopenhagena, futurologinja Daria Krivonos, te dodala:
- Napredak nije dan, on je proizvod vizije, predanosti i djelovanja. Promjena dolazi! Vremena se mijenjaju, moramo se mijenjati i mi. A kada zamišljamo budućnost, trebamo se truditi više.
Održivost kao ulaganje
Generalni menadžer kompanije Nestlé za Hrvatsku, Sloveniju i BiH, Laurentiu-Florin Dimitriu, istaknuo je posvećenost najveće korporacije na svijetu dugoročnim zelenim ciljevima koji su usklađeni s onima UN-a.
- Naš dugoročni cilj je – zaštititi buduće generacije, a potrošači to cijene. Održivošću mi ne gubimo potrošače, dapače, oni to traže od nas. Održivost nije trošak, održivost je ulaganje u budućnost - rekao je Dimitriu. Milla Bruneau, predstavnica finskoga grada Lahtija, koji je prošle godine bio Zelena prijestolnica Europe, podijelila je iskustva i savjete za sve gradove koji su, poput Lahtija, prosječni kad se radi o resursima i prihodima, ali su uspjeli doći do impresivnih rezultata održivosti.
- Da bi se zacrtani ciljevi ostvarili, potrebno je odlučno liderstvo. U cijelom procesu važna je suradnja i komunikacija. Važno je imati građane na svojoj strani, pogotovo na početku projekta. U suprotnom, cijeli projekt bit će upitan - poručila je Bruneau.
