Bankarski centri moći u Hrvatskoj uvjeravaju da se kriza talijanske države neće preliti na Hrvatsku, bez obzira na to što su najveći kupci talijanskih državnih obveznica, Intesa i UniCredit, vlasnici vodećeg hrvatskog bankarskog dvojca – PBZ-a i Zagrebačke banke.
Jeftini novac je prošlost
– Teoretski, banke majke mogle bi povući višak kapitala iz Hrvatske, ali praktično ne vjerujem da će to učiniti jer je taj novac kap u moru njihovih potreba. Njihove probleme ne bi riješilo čak ni to da povuku sav svoj kapital od približno 23 milijarde eura, kaže viceguverner Hrvatske narodne banke Davor Holjevac. Pet najvećih banaka u Italiji drži 164 milijarde eura duga te zemlje, a vlasnici PBZ-a i Zabe čak 110 milijardi eura talijanskih obveznica.
HNB je izračunao da se u hrvatskom bankarskom sustavu nalaze 3 milijarde eura 'viška' kapitala iznad zakonskog minimuma, što je premalo za razmjere talijanskih dugova. No, za Hrvatsku je to mnogo novca, pa te 3 milijarde eura daju dodatnu sigurnost da će se banke dobro nositi s novim valom krize. Poslovni podaci hrvatskih banaka za 2011. još uvijek odišu uspjehom – u prva tri kvartala ove godine dobit im je porasla oko 9 posto, na 3,76 milijardi kuna, a, kao i dosad, glavnina dobiti – 60 posto – stvorena je u Zagrebačkoj banci i PBZ-u.
– Ne vjerujem u povlačenje kapitala iz banaka, ali vjerujem da će cijena financiranja biti veća. Prošlo je vrijeme jeftinog novca – kaže Holjevac. Vjeruje da rijetki mogu računati na kamate niže od državnog duga, a Hrvatska danas ne bi mogla prodati svoje obveznice ispod 7,5 posto.
Uprave Privredne banke Zagreb i Zagrebačke banke također opovrgavaju tvrdnje o povlačenju kapitala i stoički podnose loše vijesti vezane uz banke majke. U Zagrebačkoj banci kažu da im je grupa UniCredit osigurala dodatna sredstva za cijelu 2012. godinu.
Prošli na stres-testu
– Ovih je dana Zagrebačka banka potpisala ugovor o kratkoročnom financiranju javnog sektora od 150 milijuna eura i ta će transakcija biti isplaćena sljedeći tjedan – navodi Marina Dijaković, glasnogovornica banke, te dodaje da od grupe UniCredit nema naznaka o povlačenju kapitala iz Hrvatske.
– Kod cijene zaduživanja za cijeli domaći poslovni, bankarski sektor, pa i za banke u inozemnom vlasništvu, ključan je kreditni rizik Hrvatske, tj. kako investitori ocjenjuju državu. Cijena rizika ponajprije će ovisiti o ekonomskoj politici sljedeće vlade. Ako ekonomska politika ubrza ekonomske reforme i smanji fiskalni deficit, kreditni rejting države bit će stabilan, tvrde iz banke koju vodi Franjo Luković.
Predsjednik uprave PBZ-a Božo Prka slikovito je ovih dana rekao da bi Intesino povlačenje novca iz njegove banke bilo kao da "lav otima ručak ptici".
– Intesa Sanpaolo neće povlačiti kapital iz PBZ-a. Banka je ove godine povećala kapital za dodatnih pet milijardi eura te je stopa adekvatnosti kapitala podignuta na 10,2 posto, a uspješno je prošla i stres-test Europskog tijela za nadzor banaka (EBA). I EBA-in test u listopadu potvrdio je adekvatnost kapitala grupe pokazujući da Intesi Sanpaolo nije potreban dodatni kapital – navodi Dražen Dumančić, glasnogovornik PBZ-a.
ako želiš istinu svezi ove izjave samo zaokreni u suprot tu je istina,nebih da on radi u interesu RH-e nego banke koja ga plaća.