Karteli

Upad u najveće banke jer su manipulirale kamatama

'Demonstrators camp in front of the European Central Bank (ECB), in Frankfurt am Main, Germany, on October 19, 2011. Around 200 people have set up a makeshift village of tents outside the ECB as prote
Foto: 'DANIEL ROLAND'
1/3
19.10.2011.
u 19:10

Kako bi opravdale masovne dokapitalizacije i pridobile javnost za sebe, europske vlasti pokreću istrage protiv banaka i bankara

Europska komisija nenajavljeno je u utorak ujutro upala u neke velike francuske i njemačke banke te zaplijenila dokumente na temelju kojih će utvrđivati jesu li banke manipulirale euriborom, ključnom kamatom za određivanje cijene kapitala u EU.

Počeli u SAD-u

Upad u banke, uobičajen za istrage o kartelima, nastavlja se na sličnu takvu istragu započetu prije godinu dana u Japanu i SAD-u, gdje je podignuto dvadesetak tužbi. Imena banaka nisu objavljena. Euribor je dnevna kamatna stopa na međubankarskom tržištu za euro, utvrđuje se oko 12.45 h po našem vremenu u Bruxellesu te postaje vrijedeća dva radna dana nakon datuma objave. Temelj je za ugovaranje cijene kapitala u svim drugim transakcijama i njegovo kretanje ima velik utjecaj na financijsko tržište. Euribor tako danas iznosi 1,57 posto, a posljednjih godinu dana banke su međusobno posuđivale novac uz kamatu od 1 do 1,61 posto. Posljednjih petnaestak godina oscilacije su bile znatno veće pa je 2001. ili 2008. i 2009., na vrhuncu krize, euribor išao i preko 5 posto. Europska komisija vjeruje da su banke namjerno podizale stopu euribora kako bi na račun više stope mogle zaračunati više kamatne stope na bilijune kredita koje imaju prema svojim komitentima.

UBS već ispitan

– Ta odluka sigurno je imala znatan utjecaj na porast prihoda i dobiti banaka. Iz perspektive uprave banaka, oni dobivaju bonus na temelju ostvarene dobiti. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li se te optužbe pokazati točnima i hoće li biti naknade štete oštećenim komitentima u situaciji kada treba dokapitalizirati europske banke – komentira analitičar ST-Investa Stipe Laća. U ožujku ove godine pod sličnim se optužbama na udaru američkog i japanskog regulatora našla švicarska banka UBS zbog 'neprikladnih pokušaja' manipulacije stopom libor, londonskom međubankovnom kamatnom stopom. Sudske su pozive od američkih vlasti tada dobili BoA, Citigroup i Barclay's, a Englezi i Amerikanci istraživali su određivanje vrijednosti dolarskog libora 2007. i 2008., uoči i tijekom svjetske financijske krize, kad je ta stopa naglo porasla. Banke se tereti da su prikazivale lažne kamate na kredite jer nisu željele javno otkriti koliko im je narušen kredibilitet kod banaka davatelja kredita. Libor se računa na temelju kamata koje mu prijavljuje dvadesetak najvećih banaka, a nadgleda ga Britanska bankarska udruga, dok u kreiranju euribora sudjeluje 40 banaka. Stručnjaci upozoravaju da su istrage o kartelskom ponašanju komplicirane i dugo traju. Europska je komisija tako punih sedam godina istraživala ponašanje austrijskih banaka prije nego što ih je odlučila kazniti. Slučaj je poznat pod nazivom Lombard klub kartel, a utvrđeno je da se desetak najvećih banaka u Austriji godinama dogovaralo o cijenama bankarskih usluga, kredita, depozita, novčanih transfera, financiranja izvoza i slično, za što su kažnjeni sa 124 milijuna eura.

Javnost traži krivca

Banke su pod pojačanim pritiskom i zbog negativnog raspoloženja javnosti: zapadna Europa mora uložiti više od 220 milijardi eura kako bi ih spasila od gubitaka, pa se istrage tumače i kao smirivanje vlastite javnosti. U Italiji je, primjerice, pokrenuta istraga protiv bivšeg direktora Unicredita Alessandra Profuma zbog sumnje da je zajedno s dvadesetak drugih bankara iz Unicredita i britanske banke Barclay's utajio 245 milijuna eura poreza. Taj su novac talijanske vlasti prekjučer zaplijenile s računa banke.

– Nije tajna da se većina banaka godinama kockala. Na procese koji se vode protiv banaka i bankara treba gledati kao na pritisak da se pojača kontrola nad bankarskim sustavom – u pogledu koncentracije i u pogledu rizika s kojima se banke suočavaju. Izloženost banaka rizičnim plasmanima veći su problem za Europu od ovih istraga – kaže analitičar Damir Novotny.

Ključne riječi

Komentara 6

UK
Ugo Kajvez
20:25 19.10.2011.

Uahahahahahahahahahahahahaha ................ BIG BIG JOKE !!!!!!!!!!!! Pa tk je LUD tome vjerovati, .. da budu sami rezali granu na kojoj sjede???????? ....... ljudi na platnim listama banaka budu banke ukorile ??????? .... ahahahaha ...... . Svi su oni u talu ........ ovo može samo biti dogovorena farsa pred oćima javnosti .........

CI
cicibela
22:37 19.10.2011.

Ugo, ima i druga priča, koju priča Benjamin Fulford (benjaminfulford.net) Pa ćemo vidjeti.

RE
reporter
10:04 20.10.2011.

Ne može sotona sotonu izgoniti, jer svako kraljevstvo podijeljeno iz nutra propada. Tako su exudbaši razbili HDZ i okrenuli ga u njegovu suprotnost, od najplemenitije ideje napravili su obično ruglo. Analizirajte im vodstvo imenom i prezimenom. Široko članstvo s tim nema veze, to su većinom dobri ljudi. Tako i ova priča s bankama; iza toga stoje mračni upravitelji ovoga svijeta, oni uništavaju države, privrede i sirotinju. A njihove banke iz svega izvlače korist i postaju sve jače. Sjetite se nedavno Amerike; banke su uzrokovale gospodarski kolaps stanovništva i umjesto da propadnu, država ih sanira opet novcem onih koji pune proračun, a najbolje ga puni najraširenija sirotinja.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije