Domaća tvrtka za poslovni konzalting Altius savjetovanje provela je istraživanje među dijelom kontrolera koji su sudjelovali na nedavnoj, uspješno završenoj Sedmoj hrvatskoj konferenciji o kontrolingu. Ispitivanjem je ubuhvaćeno 46 kontrolera koji su odgovaranjem na četiri postavljena pitanja omogućili uvid u stanje na hrvatskoj kontrolerskoj sceni.
Iako otkriva probleme u poslovanju, kontroling koristi manje od 25% tvrtki
Više od polovice ispitanika smatra da kontroling u svom poslovanju koristi manje od 25% domaćih tvrtki. 37% ih procjenjuje da je raspon tvrtki koje koriste kontroling između 26 i 50%, dok 9% ispitanih smatra da je kontroling u Hrvatskoj implementiran u poslovanje između 51 i 75% tvrtki. Kada je riječ o ulozi kotrolinga u identifikaciji problema u poslovanju, ispitanici su još složniji, pa je njih gotovo tri četvrtine (72%) istaknulo kako kontroling pomaže pri identifikaciji problema u poslovanju. 26% ispitanih ustvrdilo je da kontroling pomaže ponekad, dok je svega jedan ispitanik smatra da kontroling uopće ne pomaže pri detektiranju problema.
Andreja Švigir, direktorica tvrtke Altius savjetovanje izjavila je: „Rezultati istraživanja vrlo vjerno ocrtavaju stanje na kontrolerskoj sceni koja se može sažeti u sljedećoj rečenici: veliku korist kontrolinga je prepoznalo premalo menadžera, a oni koji jesu, većinom još uvijek nisu spremni prihvatiti sugestije koje bi pomogle u korekciji loših upravljačkih odluka.
Smatraju li menadžeri kontrolerske sugestije osobnom kritikom?
Pitanje o spremnosti menadžementa da prihvati sugestije koje bi mogle pomoći u korekciji loših upravljačkih odluka, donijelo je zanimljive rezultate. 54% ispitanih kontrolera tvrdi da im kontroling ponekad i pomogne preporučiti proceduru koja bi sanirala posljedice loše menadžerske odluke, međutim uprava rijetko uvažava preporuke. 46% ispitanika pak tvrdi da im kontroling često pomaže pri donošenju preporuka Upravi te da, još važnije, spomenute preporuke Uprava često uvažava. Premda razlika nije prevelika, ona ipak pokazuje da čak i kad je kontroling implementiran u poslovanje tvrtke, u većini slučajeva nema dovoljan utjecaj na korigiranje loših menadžerskih odluka. Rezultati ankete također pokazuju da su Uprave većinom spremnije na implementaciju kontrolinga u niže razine poslovanja, što naravno ne bi trebao biti slučaj, budući da se najvažnije, a samim time i najriskantije odluke donose na višim razinama, te u skladu s tim trebaju i pomoć kontrolera.
Posljednje anketno pitanje nije ponudilo previše napetosti, pa s priličnom sigurnošću možemo ustvrditi da se u hrvatskoj kontrolerskoj praksi uglavnom koristi kombinacija formalnog tj. znanstvenog te društvenog, odnosno psihološkog kontrolerskog pristupa. Tako se za tu mogućnost opredijelilo 63% ispitanika, dok su zasebno ponuđeni pristupi prošli znatno lošije, pa je društveni/psihološki pristup istaknulo 26% ispitanika, dok je u samo 11% tvrtki na snazi isključivo znanstveni, odnosno formalni kontroling.