Milijarde eura vrijednosti na tržištima kapitala koje su “isparile” u jednom danu zbog rezultata referenduma u Velikoj Britaniji investitorima su više nego dobar motiv da u što kraćem roku presele imovinu u utočišta – sigurne zone za svoj novac u krizi koja se prognozira na Otoku. U igri su ponovo zlato, franak i jen, obveznice, “defenzivne” dionice pa i obična – gotovina.
Brzometno puštanje
Velikim dijelom upravo zbog neizvjesnosti oko Brexita vrijednost zlata raste cijelu godinu i trenutačno je cijena unce 12 posto viša nego 1. siječnja – 1310 dolara. Samo u jednom danu, na “crni petak” prošli tjedan, skočilo je pet posto. Vrijednost je zlata u njegovoj rijetkosti; u povijesti ga je dosad iskopano ukupno tek 165 tisuća tona, a iako je još u prošlom stoljeću napušten “zlatni standard” prema kojem su monetarne vlasti imale dovoljno zlatnih rezervi da mogu u njih promijeniti sav novac u optjecaju po fiksnoj cijeni, ostalo je utočište za krizne situacije.
Premda je švicarski franak tradicionalna zona za bijeg, u petak je bio tek na trećem mjestu među valutama koje su najviše ojačale u odnosu na britansku funtu: prvi je bio japanski jen koji je skočio 11 posto, drugi dolar s osam posto, a tek onda CHF koji je rastao 6,6 posto, tek nešto više od eura sa šest posto. Ključnu je ulogu odigrala Švicarska centralna banka, brzometno pustivši u optjecaj domaću valutu kako bi povećanim volumenom franka zadovoljila potražnju i spriječila jačanje domaće valute koje nikako ne ide u prilog njihovim izvoznicima. Premda druge valute mogu biti dobar način očuvanja vrijednosti, i druge monetarne vlasti mogu donijeti slične odluke kao Švicarska, no franak teško neka druga moneta može nadmašiti u funkciji sigurne zone.
Čak i plaćaju kamatu
Sigurnost nude i državne obveznice, dužnički papiri država za koje se smatra da je manje vjerojatno da će propasti nego tvrtke. Što je država rizičnija, veće su i kamate koje plaća na dug, a na investitorima je da procijene rizik. S većom potražnjom prinos pada (jedna od tih situacija je i Brexit) kad se ulagači sele iz nesigurnih dionica u obveznice. Prinos na 10-godišnje trezorske dionice SAD-a pao je u petak na 1,56 posto, na istovrsne britanske na povijesno najnižih 1,02 posto, no intervencijom Engleske narodne banke oporavio se na 1,09 posto.
Mnogi ulagači sele u gotovinu, iako za štednju dobivaju mizernu kamatu ili čak i plaćaju kamatu u nekim zemljama. Gubitak je ipak manji nego na dioničkom tržištu koje im ostavlja i oazu – tzv. defenzivne dionice u sektorima koji nisu na udaru; dionice rudarskih tvrtki vezanih uz zlato. Kako prenosi BBC, dionica tvrtke Randgold Resources u petak je skočila 14 posto.
Guverner Svicarske Banke je morao akrobacije izvoditi da franak ne skoci u nebesa, a i iz gospodarske komore su se digli na zadnje radi gospodarstva i izvoza. Prosli put su oni izgubili preko 400 miliardi kada je Guverner odvezao franak od eura. Svicarci ne rade to sto oni rade, oni ne stampaju novac bez pokrica, nego samo onoliko koliko zaista vrijedi, koliko im je ekonomija mocna. Amerikanci i Europa to rade, zato i jeste citav svijet u gov*** i svi propadnu kada propadnu te bancetine sto daju kredite s fiktivnim novcem bez pokrica. I upravo je to problem citave financijske katastrofe na Zapadu. I dobro su ucinili Britanci sto su se makli od toga loodila. To svakako ne moze u nedogled trajati, samo dok bancetine budu imale sta krasti drzavama i narodu. Zapitajte se zasto i vama sve drzavno i privatne nekretnine nestaju brzinom munje narodu. I sve ce vam oni pokrasti, do poslijednje kuce i zemljista gradjanima i kasnije vam lijepo iznajmljivati vase kuce za skupe pare. Pametnije vam je da odmah masovno glasate za Zivi Zid na izborima, ako zelite spasiti zivu glavu. Na vama izbor!!!