Danas se vidi koliko je odluka Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa(MZOŠ) iz 2005. godine imala dalekosežne posljedice na sustav hrvatske znanosti. Naime, pristupanje prvo Šestom pa onda Sedmom okvirnom programu, glavnom programu financiranja europske znanosti u cijelosti je promjenilo koncepciju financiranja sustava hrvatske znanosti i našim znanstvenicima otvorilo brojne mogućnosti. Točnije, od 2,6% ukupnog novca koji je iz inozemstva dolazio u Hrvatsku za financiranje znanosti (2005.), taj postotak je povećan na 9,9% ili više od 3 puta (2010).
Nedavno je i MZOS iznio podatak da su hrvatski znanstvenici do sada iz okvirnih programa Europske unije (EU) povukli 48,5 posto više novca od svote koju je Hrvatska uplatila kao doprinos okvirnim programima. Osobno stalno ističem da su hrvatski znanstvenici nebrojeno puta dokazali da mogu biti u društvu najboljih. Pa zar već do sada deseci milijuna eura nisu zahvaljujući našim izvrsnim znanstvenicima poput Lauca, Gajovića, Vugreka, Antičića, Jonjića, Vukičevića i drugih “ušli” u Hrvatsku? U tom svijetlu treba sagledati i riječi veleposlanika EU u RH gospodina Vandorena, tijekom javne prezentacije projekta “Multi-dimensional omics approach to stratification of patients with low back pain“ u ukupnoj vrijednosti od 50 milijuna kuna kojeg je Europska komisija upravo odobrila tvrtki Genos i bolnici Sveta Katarina, kada je istaknuo da je ovo još jedan dokaz da su hrvatski znanstvenici iznimno konkurentni i da mogu pobjeđivati i u društvu najboljih.
Podatak da su se tijekom 2012. godine, na natječaje Europske komisije za istraživačke projekte iz područja medicine prijavila 1173 istraživačka konzorcija iz svih europskih država, a za financiranje je izabrano svega 10% projektata, samo za sebe govori sve. Lumbalni bolni sindrom ili bol u donjem dijelu leđa (engl “Low back pain”) predstavlja jedan od glavnih zdravstvenih problema u svijetu, a ukupna procjena troškova koji su vezani za gubitke nastale uslijed lumbalnog bolnog sindroma (uključujući troškove izostanka s posla i smanjene produktivnosti) prelaze 100 milijardi eura godišnje. Znanstveni podaci upozoravaju da će oko 80% populacije barem jednom u životu oboljeti od ovoga sindroma. Ovaj projekt baziran je na suradnji vodećih europskih i američkih kliničkih centara specijaliziranih za liječenje bolnih stanja te znanstvenika iz privatnog i javnog sektora.
Znanstvenici će tijekom narednih pet godina pokušati utvrditi biokemijske i genetske biljege odgovorne za nastanak i progresiju ove bolesti, što će u konačnici značajno omogućiti personalizirani pristup i osigurati najučinkovitiju terapiju prilagođenu svakom pojedinom bolesniku. S obzirom na činjenicu da obje hrvatske institucije kojima su odobrena sredstva spadaju u mala i srednja poduzeća, ovo je i veliki uspjeh hrvatskog poduzetništva, a ujedno i potvrda izvrsnosti privatnih istraživačkih institucija u Hrvatskoj.
Par riječi o ove dvije institucije. Specijalnu privatnu bolnicu za ortopediju, krirugiju, neurologiju i fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Sveta Katarina u Zaboku, iako osnovanu prije svega dvije godine, već je danas mnogi smatraju regionalnim centrum izvrsnosti. U realizaciju projekta Svete Katarine do sada je uloženo oko 90 milijuna kuna, a bolnica je nastavna baza Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku. 92% svih zaposlenih liječnika doktori su znanosti ili su pred stjecanjem doktorata, a ovo je jedina privatna bolnica u ovom djelu Europe gdje se na jednom mjestu omogućuje vrhunsku dijagnostika, najbolji terapijsko-operacijski postupak i individualno pripremljenu rehabilitaciju. Tvrtka Genos d.o.o. koju vodi prof.dr. Gordan Lauc prvi je privatni DNA laboratorij u cijeloj regiji i zapošljava 27 djelatnika od čega su 17 istraživači, a 8 istraživača ima doktorat znanosti, dok ih 9 studira na poslijediplomskim studijima i steći će doktorat znanosti u sljedeće tri godine. Genos je do sada dobio ukupno šest europskih istraživačkih projekata u području istraživanja zdravlja, što ga svrstava među najbolja mala poduzeća u Europi. Od ukupnih sredstava koje je Europska komisija odobrila hrvatskim znanstvenicima kroz istraživačke projekte u području zdravlja (FP7 – Health), istraživači u Genosu su dobili preko 40% (nešto više od 4,5 milijuna eura). Hrvatska, a u velikoj mjeri i Europa nije bogata sirovinama i nema jeftinu radnu snagu.
Zbog toga je gospodarstvo utemeljeno na znanju jedini mogući način na koji Europa može ostati konkurentna i osigurati svoju vodeću poziciju u svijetu koji se ubrzano mijenja. Istraživački programi EU, FP7 program i od sljedeće godine Horizon 2020 usmjereni su tom cilju. U projektima koje financira EU mogu sudjelovati samo najbolji istraživači u Europi, a Hrvatska je pokazala da i kod nas ima nekoliko centara izvrsnosti koji se uspješno natječu s najboljima u Europi. Nažalost to je još uvijek vrlo mali broj institutucija, no njih treba iskoristiti kao jezgre za uključivanje svih drugih koji imaju potencijala biti uspješni.
